Njemačke tvrtke razvijaju svemirski nadzorni sustav s umjetnom inteligencijom

Njemačka obrambeno-tehnološka tvrtka Helsing i svemirska grupa OHB pokrenule su zajednički projekt razvoja satelitskog sustava za nadzor, izviđanje i određivanje ciljeva u svemiru. Projekt, nazvan Kirk, dolazi u trenutku kada Njemačka sve otvorenije ulaže u vojnu sigurnost svemira i priprema desetke milijardi eura za obrambene sposobnosti izvan Zemljine atmosfere.

Svemir više nije samo područje komunikacije i promatranja Zemlje

Svemirska infrastruktura već desetljećima ima ključnu ulogu u civilnom životu, od navigacije i meteorologije do komunikacija i praćenja klimatskih promjena. No u vojnom smislu sateliti su postali jednako važni za zapovijedanje, izviđanje, navođenje i rano upozoravanje.

Upravo se u tom prostoru sada pozicionira novi njemački konzorcij. Helsing i OHB objavili su da će zajednički voditi razvoj satelitskog sustava koji spaja taktički nadzor iz svemira s umjetnom inteligencijom za obradu podataka i prepoznavanje ciljeva. Prema objavi tvrtki, klasično izviđanje više nije dovoljno za sigurnosne potrebe koje nastaju u sve napetijem geopolitičkom okruženju.

Projekt nosi naziv Kirk, a zamišljen je kao širi industrijski program u kojem ne sudjeluju samo Helsing i OHB. U konzorciju su i njemački Hensoldt te norveški Kongsberg, tvrtke poznate po senzorima, manjim satelitima i drugim obrambenim tehnologijama.

Helsing donosi umjetnu inteligenciju, OHB svemirsku infrastrukturu

Podjela uloga u projektu pokazuje kako se mijenja moderna obrambena industrija. Helsing je poznat kao tvrtka koja razvija napredne sustave umjetne inteligencije za vojnu primjenu, uključujući obradu podataka, prepoznavanje ciljeva i tehnologije povezane s napadačkim dronovima.

OHB, s druge strane, ima iskustvo u razvoju cjelovitih svemirskih sustava. Tvrtka radi na platformama za promatranje Zemlje, izviđanje i druge satelitske zadaće. U projektu Kirk ta se dva područja spajaju: sateliti prikupljaju podatke, a umjetna inteligencija pomaže u njihovu bržem tumačenju i operativnoj uporabi.

Tvrtke nisu objavile koliko će razvoj sustava koštati. Poznato je tek da se projekt uklapa u širu njemačku i europsku utrku za jačanjem svemirskih obrambenih kapaciteta.

Njemačka sve ozbiljnije ulazi u vojni svemirski sektor

Njemačka je prošle godine predstavila svoju prvu nacionalnu strategiju svemirske sigurnosti, čime je i službeno priznala da se sigurnost države više ne može promatrati samo kroz kopno, more, zrak i kibernetički prostor.

Ministar obrane Boris Pistorius nedavno je najavio da njemačke oružane snage do 2030. planiraju potrošiti 35 milijardi eura na svemirsku obranu. Kao razlog naveo je rastuće prijetnje koje dolaze od Rusije, a potencijalno i od Kine.

U istom smjeru kreće se i Rheinmetall, najveća njemačka obrambena grupa. Ta je tvrtka prošle godine osnovala zajednički pothvat s finskim proizvođačem satelita ICEYE, što pokazuje da svemirska obrana više nije rubno područje obrambene industrije. Ona postaje jedan od njezinih najbrže rastućih sektora.

Sateliti kao nova razina vojnog odlučivanja

Projekt Kirk važan je jer pokazuje kako se vojna prednost sve više veže uz brzinu prikupljanja i obrade informacija. Satelitske fotografije, radarski podaci i signali više nisu dovoljni sami po sebi. Ključ postaje sposobnost da se golema količina podataka pretvori u uporabnu informaciju dovoljno brzo da utječe na odluke na terenu.

U tom kontekstu umjetna inteligencija nije samo dodatak sustavu, nego njegov operativni sloj. Ona bi trebala pomoći u upravljanju satelitskim kapacitetima, analizi podataka i prepoznavanju obrazaca koji bi ljudskim analitičarima mogli promaknuti ili stići prekasno.

Njemački projekt zato nije samo industrijska vijest. On je dio šire promjene u kojoj svemir postaje područje stalnog nadzora, strateškog odvraćanja i mogućeg sukoba. Sateliti su već dugo važni za vojske, ali sustavi poput Kirka pokazuju da se njihova uloga pomiče prema izravnijem, bržem i automatiziranijem vojnom odlučivanju.

Podijeli članak