NASA je objavila službeni poziv industriji za razvoj Mars Telecommunications Networka, komunikacijske mreže koja bi trebala raditi u orbiti Marsa najkasnije do 2030. godine. Riječ je o infrastrukturi koja bi budućim misijama na površini, u orbiti i jednoga dana s ljudskom posadom trebala omogućiti pouzdaniji prijenos velikih količina podataka prema Zemlji.
Do Marsa se već desetljećima šalju sonde, landeri i roveri. Sada NASA sve više gleda prema drugom dijelu problema: kako s Crvenog planeta redovito slati znanstvena mjerenja, slike visoke razlučivosti i ključne podatke o stanju letjelica.
Buduće misije trebaju snažniju vezu s Marsom
Svaka nova misija na Mars stvara sve više podataka. Roveri šalju fotografije, spektrometrijska mjerenja, meteorološke podatke, navigacijske informacije i tehničke zapise o vlastitom radu. Buduće orbitalne i površinske misije tražit će još veće kapacitete, osobito ako se planovi o ljudskom istraživanju Marsa nastave razvijati.
NASA zato ne traži samo još jednu letjelicu. Agencija želi arhitekturu koja može podržati sadašnje misije, ali i one koje tek dolaze. U središtu plana su visokoučinkoviti marsovski komunikacijski orbiteri, letjelice koje bi kružile oko planeta i služile kao snažniji posrednici između Marsa i Zemlje.
Takva mreža trebala bi prenositi znanstvene podatke, slike visoke razlučivosti i operativne informacije potrebne za vođenje misija. Bez pouzdane veze, Mars ostaje dalek ne samo fizički, nego i informacijski.
Komercijalni partneri ulaze u NASA-in plan za Mars
Prije službenog zahtjeva NASA je 2. travnja objavila nacrt plana i okupila predstavnike industrije u Svemirskom centru Goddard u Greenbeltu u Marylandu. Cilj je bio provjeriti što komercijalni partneri mogu ponuditi i kako bi se njihova rješenja mogla uklopiti u novu komunikacijsku mrežu oko Marsa.
Tvrtke sada imaju 30 kalendarskih dana za slanje prijedloga. NASA traži sustav koji može služiti postojećim operativnim misijama, ali i misijama koje tek dolaze. Orbiteri bi, uz komunikacijsku opremu, trebali imati i prostor za znanstveni instrument koji će odabrati NASA-ina Uprava za znanstvene misije.
Takav pristup mrežu ne svodi na običan kanal za prijenos podataka. Komunikacijski orbiteri mogli bi istodobno prenositi informacije, podupirati rad letjelica na Marsu i nositi dodatnu znanstvenu opremu. Time bi postali dio šire marsovske infrastrukture, a ne samo tehnička veza između planeta i Zemlje.
Mreža bi kod Marsa trebala raditi najkasnije 2030.
NASA navodi da bi mreža trebala biti spremna za rad kod Marsa najkasnije 2030. godine. Taj rok pokazuje da se komunikacija oko Marsa više ne promatra kao pomoćni element misija, nego kao dio šire svemirske infrastrukture.
Mars Telecommunications Network uklapa se u NASA-inu arhitekturu koja mrežne usluge želi proširiti izvan Zemlje, prema Mjesecu i Marsu. Projekt je dio strategije programa SCaN, odnosno Space Communications and Navigation, za povezivanje Zemlje, Mjeseca i Marsa.
Takav pristup mijenja način na koji se planiraju buduće misije. Umjesto da svaka letjelica ovisi uglavnom o vlastitim komunikacijskim mogućnostima, Mars bi dobio stabilniju mrežu za prijenos podataka. To je važan korak prema dugotrajnijem istraživanju planeta, jer složenije misije traže više od povremenog slanja signala prema Zemlji.
Od pojedinačnih misija prema marsovskoj infrastrukturi
NASA-in poziv dolazi u trenutku kada se sve više govori o trajnoj logistici izvan Zemlje. Na Mjesecu se planiraju komunikacijske, energetske i navigacijske usluge, a Mars sada ulazi u sličan okvir.
Za Mars je razlika još veća. Udaljenost od Zemlje, kašnjenje signala i ograničeni komunikacijski prozori znače da svaka misija mora računati s vrlo zahtjevnim prijenosom podataka. Mreža orbitera oko planeta mogla bi ublažiti taj problem i dati budućim roverima, landerima, orbiterima i posadama pouzdaniji kanal prema Zemlji.
Ako projekt bude razvijen prema NASA-inom planu, Mars bi do kraja desetljeća mogao dobiti komunikacijsku okosnicu za novu generaciju istraživanja. To neće samo ubrzati slanje slika i podataka. Omogućit će planiranje misija koje se oslanjaju na stalniji, snažniji i sigurniji protok informacija između Zemlje i Crvenog planeta.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
