Neočekivan mineral otkriven na Ryuguu mijenja pogled na nastanak asteroida.
Kada je japanska sonda Hayabusa2 6. prosinca 2020. godine spustila kapsulu s uzorcima asteroida Ryugu u australsku pustinju, znanstveni svijet zadržao je dah. Po prvi put na Zemlju je stigao netaknuti materijal iz ranog doba Sunčeva sustava — iz vremena kada su se tek formirali njegovi prvi građevni blokovi. Ryugu pripada skupini C-tip asteroida, bogatih ugljikom, i gotovo je kemijski identičan rijetkim CI hondritima — meteoritima koji su prošli dugi period vodene alteracije u svojoj prošlosti.
“Kao da ste našli tropsko sjeme usred leda”
Upravo zato novo otkriće japanskih znanstvenika izaziva pravu malu znanstvenu krizu. Tim Masaakija Miyahare sa Sveučilišta u Hirošimi, analizirajući zrnca prikupljena s površine Ryugua, pronašao je mineral koji ondje nikako ne bi trebao postojati. U jednom uzorku, označenom kao C0105-042-15, pod elektronskim mikroskopom identificirali su mineral djerfisherite — rijedak sulfid željeza i nikla koji sadrži i kalij, a koji se formira isključivo u izrazito reduciranim i visokotemperaturnim uvjetima.
“To je otprilike kao da u santi leda pronađete sjeme tropske biljke”, izjavio je Miyahara za časopis Meteoritics & Planetary Science.
Do sada je djerfisherite zabilježen samo u takozvanim enstatitnim hondritima — vrstama meteorita koji su nastali blizu Sunca, pri temperaturama koje su sezale i do 800 °C. Usporedbe radi, Ryugu je prošao kroz puno blaže uvjete; pretpostavlja se da temperatura unutar njegovog roditeljskog tijela nikada nije premašila 50 °C.
Dvije mogućnosti — nijedna jednostavna
Znanstveni tim sada pokušava objasniti kako se taj misteriozni mineral našao na hladnom asteroidu kao što je Ryugu. Postoje dvije radne hipoteze:
Prva pretpostavlja da mineral nije autohton — već je pristigao iz drugog dijela Sunčeva sustava tijekom formiranja Ryuguova glavnog tijela. U tom ranom razdoblju, materijali iz različitih regija mogli su se miješati u protoplanetarnom disku, osobito u vanjskim zonama bogatim ledom i organskim spojevima.
Druga, puno kontroverznija, sugerira da je Ryugu ipak prošao kroz kratkotrajan, ali intenzivan period zagrijavanja. To bi moglo biti posljedica unutarnjeg radioaktivnog raspada, udarnog vala ili drugih lokalnih procesa, koji su temperaturu podigli iznad 350 °C i omogućili kemijske reakcije potrebne za nastanak djerfisheritea.
Preliminarne kemijske analize zasad blago podupiru drugu opciju, ali bez detaljne izotopne analize porijekla minerala — takozvanog “izotopnog otiska” — znanstvenici ne žele donositi prerane zaključke.
Asteroidi možda nisu toliko jednostavni
Ryugu se formirao relativno brzo nakon nastanka Sunčeva sustava — između 1,8 i 2,9 milijuna godina nakon prvih čvrstih čestica u Sunčevoj maglici. Ako se u tako “mladom” objektu mogu naći tragovi materijala iz potpuno suprotnih krajeva sustava — toplih i suhih, ali i ledenih i mokrih zona — to ruši ideju da su primitivni asteroidi kemijski homogeni i jasno definirani.
Miyahara i njegov tim sada planiraju detaljne izotopne analize i ostalih zrnaca iz Ryugua, ne bi li rekonstruirali povijest kemijskih procesa i termalnih šokova koje su prošli.
“Naš je cilj razumjeti kako su se materijali miješali i kako su termalni procesi oblikovali mala tijela poput Ryugua. To će nam pomoći da bolje razumijemo kako su nastali planeti poput Zemlje”, zaključuje Miyahara.
Je li otkriće djerfisheritea dokaz da je Sunčev sustav od početka bio kemijska kaotična juha, ili je riječ o rijetkoj anomaliji? Odgovor bi mogao ležati u još finijim, prašnjavim fragmentima koji čekaju pod mikroskopima budućih misija.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
