Neobični uzorci na Marsu otkriveni u stijenama nalik saću i vaflima

Neobični uzorci na Marsu privukli su pozornost znanstvenika nakon što ih je zabilježio NASA-in rover Curiosity u području nazvanom Ghost Mountain. Na fotografijama snimljenim 1. svibnja 2025. jasno se vide pravilne pukotine koje nalikuju na saće ili čak vafle — uzorci toliko sačuvani da izgledaju gotovo nestvarno. Otkriće dodatno produbljuje razumijevanje o tome kakvi su okolišni uvjeti vladali na Marsu u dalekoj prošlosti.

Curiosity, koji istražuje površinu Crvenog planeta od 2011., ovoga je puta naišao na neuobičajeno grub i neravan teren, prekriven oštrim stijenama i nepravilnim formacijama. Takvi uvjeti predstavljaju izazov za znanstvene instrumente poput APXS spektrometra, koji analizira kemijski sastav stijena i tla. No upravo je ta složenost terena omogućila Curiosityju da otkrije spektakularne geološke strukture — uzdignute rubove promjera oko jednog centimetra koji se protežu na površini od približno 30 metara.

Razine detalja kakve znanost rijetko viđa na Marsu

Geologinja Catherine O’Connell-Cooper sa Sveučilišta New Brunswick opisala je ove uzorke kao “iznimno dobro očuvane” i dodala da se nalaze blizu složenih pukotinskih struktura koje tim naziva “boxwork”. Jedno od najzanimljivijih nalazišta je pokraj visoravni poznate kao Ghost Mountain butte, koju znanstvenici planiraju detaljnije istražiti u nadolazećim danima.

Dva specifična lokaliteta, “Orosco Ridge” i “Box Canyon”, trenutno su u fokusu znanstvene analize, pri čemu se koristi i Curiosityjev ChemCam kako bi se otkrio točan sastav materijala koji formira uzorke. Osim toga, rover je pomoću kamere MAHLI snimio područje poznato kao “Valley of the Moon”, gdje je zabilježen mozaik nalik psećem oku, smješten na velikom kamenju u blizini.

“Na ovom području mogli bismo ostati cijeli tjedan i još uvijek nalaziti zanimljive detalje,” napisala je O’Connell-Cooper u službenom blogu misije Curiosity.

Što ovi uzorci govore o prošlosti Marsa

Ovakvi pravilni geološki uzorci vjerojatno su nastali zbog ponavljajućih procesa smrzavanja i otapanja vode u prošlosti, što sugerira da je Mars u nekom trenutku imao klimu pogodnu za tekuću vodu. Iako ovo nije prvi put da Curiosity otkriva slične oblike, sada su oni mnogo veći i bolje očuvani nego ikad prije, što znanstvenicima omogućuje precizniju analizu i dublje uvide u prošlost planeta.

No, rover ne prikuplja samo fotografije i podatke o geološkim formacijama. Curiosity kontinuirano bilježi i atmosferske podatke, uključujući razine argona, prisutnost vode i klora u podzemlju, kao i količine ultraljubičastog zračenja koje dopire do površine. Ponekad zabilježi i prolazak tzv. “prašinskih vragova” — vrtloga prašine karakterističnih za Mars. Jedan takav prizor nedavno je snimio i NASA-in rover Perseverance s lokacije u krateru Jezero.