NASA-ina solarna sonda Parker poslala je nevjerojatne snimke povrÅ¡ine Venere koje Äe pomoÄi znanstvenicima bolje razumjeti evoluciju ovog stjenovitog planeta.
Parker pruÅŸio novi pogled
Venerina povrÅ¡ina obiÄno je zaklonjena pogledima gustim oblacima. MeÄutim u dva nedavna obilaska planeta solarna sonda Parker koristila je svoj Wide-Field Imager, ili WISPR, kako bi snimila cijelu noÄnu stranu u valnim duljinama vidljivog spektra â vrsti svjetlosti koju ljudsko oko moÅŸe vidjeti â i koja se proteÅŸe u blisku infracrvenu .
NASA je niz slika spojila u jedinstveni video koji otkriva slab sjaj s povrÅ¡ine i pokazuje karakteristiÄne znaÄajke poput kontinentalnih regija, ravnica i visoravni. Oko planeta takoÄer se moÅŸe vidjeti luminiscentna aureola kisika u atmosferi.
Ovakve nevjerojatne slike planeta koji se Äesto naziva âZemljinim blizancemâ mogle bi pomoÄi znanstvenicima da saznaju viÅ¡e o geologiji Venerine povrÅ¡ine. ToÄnije, odgovoriti na pitanja koji bi minerali mogli biti prisutni na planetu te tako bolje razumijeti evoluciju planeta. S obzirom na sliÄnosti meÄu planetima, ove informacije mogu pomoÄi znanstvenicima u potrazi za razumijevanjem zaÅ¡to je Venera postala negostoljubiva, a Zemlja postala oaza.
Velik (i neoÄekivan) potencijal nove tehnologije
Prve WISPR slike Venere snimljene su u srpnju 2020. kada je Parker krenuo u svoj treÄi prelet, koji letjelica koristi kako bi ‘savinula’ svoju orbitu bliÅŸe Suncu. WISPR je dizajniran da vidi blijede znaÄajke u sunÄevoj atmosferi i vjetru, a neki znanstvenici mislili su da bi mogli koristiti WISPR za prikaz vrhova oblaka koji pokrivaju Veneru tijekom Parkera prolaska planetom.
âCilj je bio izmjeriti brzinu oblakaâ, rekao je Angelos Vourlidas, Älan istraÅŸivaÄkog tima. MeÄutim umjesto da vidi samo oblake, WISPR je takoÄer vidio i povrÅ¡inu planeta. Slike su bile toliko upeÄatljive da su znanstvenici ponovno ukljuÄili kamere tijekom Äetvrtog prolaza u veljaÄi 2021. Tijekom preleta 2021. orbita svemirske letjelice savrÅ¡eno se poravnala kako bi WISPR u cijelosti snimio Venerinu noÄnu stranu.
Površina Venere
PovrÅ¡ina Venere, Äak i na noÄnoj strani, je oko 460°C. Planet je toliko vruÄ da stjenovita povrÅ¡ina Venere vidljivo blista, poput komada ÅŸeljeza izvuÄen iz peÄi za taljenje. Dok je prolazio pored Venere, WISPR je pokupio raspon valnih duljina od 470 nanometara do 800 nanometara.
Slijetanje misije Venera 9 danas veÄ davne 1975. godine poslalo je prve izravne podatke o povrÅ¡ini ovoga planeta. Od tada je Venerina povrÅ¡ina dodatno otkrivena radarima i infracrvenim instrumentima, koji mogu proviriti kroz guste oblake pomoÄu valnih duljina svjetlosti nevidljivih ljudskom oku. NASA-ina misija Magellan 1990-ih stvorila je â pomoÄu radara â prve karte planeta, a JAXA-ina svemirska letjelica Akatsuki prikupila je infracrvene slike nakon Å¡to je stigla u orbitu oko Venere 2016. Parkerove snimke tako Äine najrecentniji dodatak dugogodiÅ¡njem istraÅŸivanju.
Slike WISPR-a pokazuju razne znaÄajke na povrÅ¡ini Venere â primjerice kontinentalnu regiju Afrodita Terra, visoravan Tellus Regio i ravnice Aino Planitia. BuduÄi da su regije s viÅ¡im nadmorskim visinama oko 30°C hladnije od niÅŸih podruÄja, one se pojavljuju kao tamne mrlje u svjetlijim nizinama.
VaÅŸnost novih podataka
Osim pogleda na znaÄajke povrÅ¡ine, nove WISPR slike pomoÄi Äe znanstvenicima da bolje razumiju geologiju i mineralni sastav Venere. Kada se zagrijavaju, materijali svijetle na jedinstvenim valnim duljinama. KombinirajuÄi nove slike s prethodnim, znanstvenici sada imaju Å¡iri raspon valnih duljina za prouÄavanje Å¡to Äe im pomoÄi identificirati koji se minerali nalaze na povrÅ¡ini planeta!
Ova informacija bi takoÄer mogla pomoÄi znanstvenicima da razumiju evoluciju planeta. ToÄnije da odgovore na vaÅŸna pitanja o tome zaÅ¡to su Venera, Zemlja i Mars â tri planeta nastala u otprilike isto vrijeme â danas toliko meÄusobno razliÄiti.
Nastavak istraÅŸivanja Venere
Solarna sonda Parker nije prva misija koja prikuplja dodatne podatke tijekom preleta. Parkerovi uspjesi inspirirali su druge misije da ukljuÄe svoje instrumente dok prolaze pored Venera. Osim Parkera, misija BepiColombo ESA (Europske svemirske agencije) te misija ESA i NASA Solar Orbiter odluÄile su prikupljati podatke tijekom svojih preleta u narednim godinama.
ViÅ¡e svemirskih letjelica stiÅŸe na Veneru krajem ovog desetljeÄa s NASA-inim misijama DAVINCI i VERITAS te ESA-inom misijom EnVision. Ove Äe misije pomoÄi pri prouÄavanju Venerine atmosfere, kao i ponovnom mapiranju povrÅ¡ine u viÅ¡oj razluÄivosti.
Pridruşite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori: