kozmos.hr
Svemir

NASA Lander izmjerio rastaljenu jezgru Marsa

objavljeno

Nakon što je nedavno zabilježio prvi potres na Marsu, sonda Insight je sada izmjerila veličinu Marsove jezgre, otkrivajući da je veća nego što se prije mislilo.

Uspjeh NASA-inog Marsovskog programa nastavlja se! Zahvaljujući misiji InSight koja je sletjela na površinu Marsa krajem 2018. godine i tamo radi i danas, znanstvenici su uspjeli saznati veličinu jezgre planeta.

Američka stacionarna sonda InSight djeluje na Marsu više od dvije godine, koristeći brodske seizmometre, mjerače protoka topline i druge instrumente za proučavanje njegove unutarnje strukture i sastava.

Nedavno je uređaj prvi puta zabilježio potrese na Marsu – i od tada ih registrira prilično često. A sada je zahvaljujući InSightu bilo moguće procijeniti veličinu Marsove jezgre – po prvi puta za nebesko tijelo, pored Zemlje i Mjeseca.

Prema mjerenjima koje je proveo InSight, radijus Marsove jezgre iznosi između 1.810 i 1.860 kilometara – upola manje od Zemljine jezgre. Međutim, ispada da je Marsova jezgra veća od očekivane i manje gusta nego što se prije mislilo. Iako željezo i sumpor čine glavninu njegove strukture, jezgra vjerojatno sadrži i lakše elemente poput kisika.


Stjenoviti planeti (tj. Oni poput Zemlje i Marsa, za razliku od plinskih divova poput Jupitera i Saturna) imaju sljedeću strukturu: na vrhu je kora, ispod nje je plašt, a u središtu je jezgra. Određivanje njihovih točnih dimenzija važno je za razumijevanje nastanka planeta i njihove evolucije. Zahvaljujući InSightu, znanstvenici će otkriti kako se metalna jezgra formirala i odvojila od stjenovitog plašta dok se Mars hladio milijunima godina svog postojanja.

Fotografiju površine Marsa snimio je InSight 17. ožujka. Foto: NASA / JPL-Caltech

Baš kao na Zemlji, i unutrašnjost Marsa dopušta da “prolaze” seizmički valovi koji se kreću različitim brzinama kroz stijene različitog sastava i svojstava, a mogu se čak i odraziti na granici nekih slojeva. Tijekom svog rada, InSight je zabilježio oko 500 slabih potresa, ali otprilike svaki deseti dosegao je magnitudu od dvije do četiri – dovoljnu da valovi koje su stvorili prodru u najdublje dubine.

https://kozmos.hr/zapanjujuce-snimke-s-marsa-otkrivaju-da-se-tamo-ipak-nesto-dogada/

To je omogućilo razlikovanje relativno gustog sloja gornjeg plašta planeta, koji se proteže do dubine od 700-800 kilometara, kao i “opipavanje” granice plašta i jezgre Marsa, procjenjujući veličinu njegove jezgre. Otprilike je upola manja od Zemlje: radijus je od 1810 do 1860 kilometara, što je nešto više od teorijskih predviđanja.

Stoga, najvjerojatnije, jezgra Crvenog planeta nije tako gusta kako se mislilo, a osim željeza i sumpora sadrži primjese relativno laganih elemenata poput kisika. Moguće je da i dalje ostaje djelomično otopljen.

Jedini drugi objekti u Sunčevom sustavu na kojima su istraživači uspješno izmjerili jezgre su naša vlastita Zemlja i Mjesec. Sad kad se Mars može dodati na ovaj popis, imat ćemo osnovu za usporedbu zemaljske i marsovske evolucije, po čemu su slični i kako se razlikuju.

Kao što sam već spomenuo u prethodnim člancima o Marsu, u dalekoj prošlosti Crveni je planet imao jako magnetsko polje, ali hlađenjem njegove unutrašnjosti snaga mu se smanjivala. To je zauzvrat dovelo do stanjivanja atmosfere, a kao rezultat toga, danas je površina planeta hladna i suha pustinja, negostoljubiva za većinu poznatih oblika života.


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvori:

• Crane, L. (2021, March 18). NASA’s insight lander has measured the size of mars’s molten core.
• Robitzski, D. (2021, March 18). Scientists finally measure the size of mars’ core.
• Witze, A. (2021, March 17). Mars’s core has been measured – and it’s surprisingly large.
• Yirka, B. (2021, March 19). Data from Insight Reveals size of Mars’s Core.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.