15. siječnja 2022., eruptirao je Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, poslavši snažne udarne valove u atmosferu. Znanstvenici su nedavno otkrili da su učinci erupcije došli i do svemira.
Erupcija vulkana na Tongi snažno je utjecala na ionosferu
Nova studija, objavljena u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters, doprinosi razumijevanju kako na ionosferu utječu događaji na Zemlji, kao i iz svemira. Analizom podataka s NASA-ine Ionospheric Connection Explorer (ICON) misije i ESA-inog satelita Swarm, znanstvenici su otkrili da su se u satima nakon erupcije u ionosferi (naelektriziranoj gornjoj atmosferi Zemlje na granici sa svemirom) formirali vjetrovi uraganske brzine i neobičnih električnih naboja.
“Vulkan je stvorio jedan od najvećih poremećaja u svemiru koji smo vidjeli u modernoj eri”, navodi Brian Harding, fizičar sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, glavni autor novog rada u kojem se raspravlja o nalazima. “Ovo nam omogućuje da testiramo slabo shvaćenu vezu između niže atmosfere i svemira.”
Erupcija vulkana Tonga bila je toliko snažna da je poslala valove u Svemir
NASA-ina misija ICON
NASA-ina misija ICON lansirana je 2019. kako bi pratila interakcije zemaljskih vremenskih prilika sa svemirskim vremenom. Riječ je o inovativnoj ideji koja mijenja pretpostavku da Sunce i svemir stvaraju vrijeme na rubu ionosfere. Letjelica je vršila prelet nad Južnom Amerikom kada je sredinom siječnja eruptirao vulkan na Tongi. ICON je pritom zabilježila poremećaj u ionosferi koji je bio izazvan erupcijom u južnom Pacifiku.
“Ovi rezultati daju nam zanimljiv pogled na to kako događaji na Zemlji utječu na vrijeme u svemiru” objašnjava Jim Spann, voditelj svemirskog vremena NASA-inog odjela za heliofiziku u sjedištu NASA-e u Washingtonu. “Cjelovito razumijevanje svemirskog vremena u konačnici će nam pomoći da ublažimo njegove učinke na društvo.”
Erupcija vulkana digla je u nebo divovski oblak plina, vodene pare i prašine, a došlo je i do poremećaja tlaka u atmosferi i jakog vjetra. Vjetrovi su se postupno širili prema gornjim tanjim atmosferskim slojevima, postajući sve bržima. Kad su došli do ionosfere i granice prema svemiru, ICON je zabilježio brzine od 724,2 km/h, što ih čini najbržim vjetrovima u tom visinskom rasponu koje je misija dosad imala priliku izmjeriti.
Vjetrovi u ionosferi utjecali na ekvatorijalni elektromlaz
Ekstremni vjetrovi su utjecali na električno nabijene čestice u ionosferi. Ove čestice stvaraju ekvatorijalni elektromlaz koji struji prema istoku, a pokreću ga vjetrovi iz niže atmosfere. Nakon erupcije, ekvatorijalni elektromlaz narastao je na pet puta više od svoje normalne vršne snage i dramatično je promijenio smjer, nakratko potekavši prema zapadu. “Vrlo je iznenađujuće vidjeti da je elektromlaz uvelike preokrenut nečim što se dogodilo na površini Zemlje”, izjavila je Joanne Wu, fizičarka sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, koautorica novog istraživanja. “Ovo je nešto što smo ranije vidjeli samo s jakim geomagnetskim olujama.”
Snažan ekvatorijalni elektromlaz povezan je s preraspodjelom materijala u ionosferi, što može poremetiti GPS i radio signale. Razumijevanje kako ovo složeno područje naše atmosfere reagira na snažne sile odozdo i odozgo ključni je dio NASA-inog istraživanja. NASA-ina nadolazeća misija Geospace Dynamics Constellation koristit će flotu malih satelita, poput vremenskih senzora na tlu, za praćenje električnih struja i atmosferskih vjetrova. Bolje razumijevanje onoga što utječe na električne struje u ionosferi pomoći će znanstvenicima u predviđanju posljedica uzrokovanih takvim poremećajima.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.