Daleko iza Neptuna, u tišini svemira, ALMA je otkrila nešto nevjerojatno.
Na rubu Sunčeva sustava, daleko iza orbite Neptuna, golem komet C/2014 UN271 — poznat i kao Bernardinelli-Bernstein — počeo je pokazivati znakove nečeg sasvim neočekivanog. Iako je još uvijek više od 2,5 milijardi kilometara udaljen od Sunca, ovaj ledeni div pokazuje znakove dramatične aktivnosti.
Zahvaljujući moćnom sustavu teleskopa ALMA u čileanskoj pustinji Atacama, astronomi su uspjeli zabilježiti kako iz njegove jezgre izbijaju mlazovi ugljikova monoksida – prvi izravni dokaz da takvi objekti mogu postati aktivni mnogo ranije nego što se dosad mislilo.
Komet veći od Zagreba, aktivan u zaleđu svemira
C/2014 UN271 pravi je svemirski kolos – promjera čak 140 kilometara, što ga čini više od deset puta većim od prosječnog kometa. Potječe iz Oortova oblaka, dalekog i hladnog područja koje okružuje Sunčev sustav i u kojem se nalaze bilijuni zaleđenih tijela, ostaci ranog razdoblja formacije planeta.
Iako je još toliko daleko od Sunca, komet se ponaša kao da je već duboko u orbiti Jupitera: eruptira, izbacuje plinove, pokazuje unutarnju dinamiku. “Ove nas snimke puštaju da zavirimo u mehanizme jednog ogromnog, zaleđenog svijeta,” rekao je Nathan Roth, glavni autor istraživanja s Američkog sveučilišta i NASA-inog centra Goddard. “Promatramo eksplozivne uzorke izbijanja plinova koji otvaraju nova pitanja o tome kako će se komet razvijati dok se približava Suncu.”
Kako su znanstvenici to uspjeli snimiti?
ALMA teleskop, koji radi na milimetarskim i submilimetarskim valnim duljinama, omogućio je timu da uhvati toplinsko zračenje ugljikova monoksida, kao i izuzetno slabu svjetlost iz hladne kometne atmosfere. Promatranja su provedena kad je komet bio na 16,6 astronomskih jedinica od Sunca – što znači da ga dijeli jednaka udaljenost kao između Zemlje i Sunca, ali pomnožena s više od 16.
To je ekvivalent promatranju eksplozije šibice iznad Antarktike – iz Zagreba. No upravo ta preciznost omogućila je istraživačima da potvrde procjenu veličine jezgre i količine prašine koja okružuje komet.
Što nam to govori o porijeklu života?
Otkrivanje molekularnog izbijanja plina na ovom kometu nije samo znanstvena zanimljivost — ono daje uvid u kemiju i fiziku tijela koja dolaze iz samih granica našeg sustava. Upravo takvi objekti nose najstariji i najmanje promijenjeni materijal iz vremena formacije planeta.
Kako se Bernardinelli-Bernstein bude približavao Suncu, očekuje se da će se više smrznutih plinova pretvoriti u paru, razotkrivajući još dublje slojeve njegova sastava. To bi moglo pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako su na Zemlju stigle ključne komponente za razvoj života — uključujući vodu.
Iako će C/2014 UN271 proći pored Sunca tek izdaleka — bez dramatične blizine koju pružaju drugi kometi — njegova putanja nudi jedinstvenu priliku za proučavanje jednog od najvećih i najprimitivnijih objekata iz Oortova oblaka.
U vrijeme kada su mnoge tajne Sunčeva sustava već razotkrivene, ovakva otkrića podsjećaju da i dalje postoje golemi svemirski nomadi koji skrivaju odgovore na pitanja stara milijardama godina.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
