U sjeveroistočnom Uzbekistanu arheolozi su otkrili sitne kamene vrhove koji bi mogli biti najstariji dokazi uporabe luka i strijele na svijetu. Novo istraživanje sugerira da bi ih mogli biti izradili neandertalci ili rani moderni ljudi.
Na arheološkom nalazištu Obi-Rakhmat u sjeveroistočnom Uzbekistanu otkriveni su sićušni kameni artefakti stari oko 80.000 godina. Istraživači u novoj studiji, objavljenoj 11. kolovoza u časopisu PLOS One, tvrde da ti vrhovi, nazvani mikroliti ne mogu odgovarati ničemu osim drškama u obliku strelica. Tragovi oštećenja na kamenju odgovaraju onome što bi se očekivalo od korištenih strijela, istaknuo je suautor studije Hugues Plisson sa Sveučilišta u Bordeauxu.
Na istom nalazištu ranijih su godina pronađeni različiti alati: široke i tanke oštrice te manji fragmenti u obliku mikrooštrica. Međutim, sitni trokutasti vrhovi uglavnom su bili zanemareni jer su bili polomljeni.
Ako su interpretacije znanstvenika točne, riječ je o najstarijim poznatim strijelama na svijetu, čak šest tisuća godina starijima od dosad najranijih vrhova strijela iz Etiopije, datiranih na 74.000 godina.
Skepsa i nova pitanja
Unatoč značajnosti otkrića, dio znanstvene zajednice zadržava oprez. “Sam luk i drške strijela nisu sačuvani, pa je razumljivo da će biti skeptičnih kolega”, rekao je Andrey Krivoshapkin, direktor sibirskog Instituta za arheologiju i etnografiju Ruske akademije znanosti
No, rezultati otvaraju novu perspektivu o ranim tehnologijama lova. “Nalazi ukazuju da su složena oružja i lovačke tehnike bile rasprostranjenije i razvijenije mnogo ranije nego što se pretpostavljalo. Stalno podcjenjujemo sposobnosti naših predaka”, naglasio je paleolitički arheolog Christian Tryon sa Sveučilišta Connecticut, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Tko je izradio vrhove strijela?
Kako prenosi Live Science, ostaje nerazjašnjeno kojem ljudskom rodu pripadaju stanovnici Obi-Rakhmata. Tijekom iskopavanja 2003. godine otkriveni su ostaci djeteta starog između devet i dvanaest godina, šest zuba i 121 fragment lubanje. Zubi su nalikovali onima neandertalaca, ali su lubanjske značajke bile dvosmislene, što otvara mogućnost da je riječ o Homo sapiensu, hibridu s neandertalcem ili čak denisovcem.
Plisson ističe da je središnja Azija u to vrijeme bila područje naseljeno neandertalcima. Ipak, do sada nisu pronađeni dokazi da su oni izrađivali strijele, što je potaknulo istraživače da pretpostave kako su mikrolite najvjerojatnije izradili anatomski moderni ljudi. “Pojava populacije Obi-Rakhmat podudara se s razdobljem širenja modernih ljudi u Euroaziji,” dodaje Krivoshapkin.
Migracije i natjecanje za opstanak
Znanstvenici pretpostavljaju da su ljudi koji su živjeli u Obi-Rakhmatu potjecali iz Levanta, istočnog Mediterana, današnjeg Izraela, Palestine, Jordana, Libanona i Sirije. Ondje se, prema genetičkim i arheološkim podacima, nalazio izvor ranih migracija Homo sapiensa prema Aziji.
Ako su u to područje stigli moderni ljudi, vjerojatno su zatekli već prisutne neandertalce. Mikrolitna tehnologija mogla im je dati prednost u lovu i preživljavanju u novom okolišu. “Naše otkriće pomaže nam razumjeti na koji su način ljudi iz Obi-Rakhmata uspjeli konkurirati skupinama koje su odavno bile prilagođene ovim krajolicima”, objašnjava Krivoshapkin.
Pogled u buduća istraživanja
Tim sada nastoji otkriti kada su prvi stanovnici stigli u Središnju Aziju te uspostaviti genetske i arheološke veze s Levantom. Također planiraju istražiti druga, potencijalno još starija nalazišta u regiji, koja bi mogla skrivati strijele starije i od 80.000 godina.
“Ove inovacije mogle su nastati znatno ranije i opstati kroz duga razdoblja”, naglasio je Krivoshapkin.
Paleolitičar Tryon zaključuje: “Bilo bi izvanredno pronaći stvarna lovišta, no takva su mjesta u krajoliku iznimno teška za otkriti.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
