Nema repa, ali sjaji neobično jako.
Objekt 3I/ATLAS, treći poznati posjetitelj koji je ušao u Sunčev sustav iz međuzvjezdanog prostora, ponovno je fotografiran. Najnovju snimku zabilježio je 5. studenog 2025. Lowell Discovery Telescope u Arizoni, kada se 3I/ATLAS nalazio 1,38 astronomskih jedinica od Sunca i 2,23 astronomske jedinice od Zemlje. Na fotogarafiji se vidi kao sjajna kugla svjetlosti, veličine usporedive s točkom razlučivosti samog teleskopa. Oko nje se nazire blagi sjaj, poput tanke atmosfere ili kome, ali bez jasnih znakova repa karakterističnog za komete. Snimka je napravljena kroz zeleni filter osjetljiv na molekule dvoatomskog ugljika (C₂), pri čemu je objekt najsjajniji u plavom dijelu spektra.
Iznenađujuće miran prolazak pokraj Sunca
Na novoj fotografiji nema tragova prašnjavog repa koji bi trebao biti usmjeren od Sunca, što bi se očekivalo da je 3I/ATLAS prirodan komet koji se pri približavanju perihelu snažno isparava. To je posebno zanimljivo jer je NASA-in JPL ranije izvijestio o negravitacijskom ubrzanju objekta, pojavi koja obično nastaje kada komet izbacuje plinove i prašinu. Prema procjenama izrađenima na temelju zakona očuvanja količine gibanja, ako je 3I/ATLAS doista prirodan komet, tijekom prolaska perihelom morao je izgubiti više od 13 posto svoje mase, piše profesor Avi Loeb. Takav gubitak trebao bi proizvesti izrazitu komu i rep od prašine i plinova koje bi Sunčevo zračenje i solarni vjetar odgurnuli u suprotnom smjeru od Sunca.
Moguće je, međutim, da rep jednostavno ne vidimo zbog nepovoljnog kuta promatranja. Snimka je načinjena dok je 3I/ATLAS bio svega trinaest stupnjeva udaljen od Sunca na nebu, što znači da gledamo gotovo izravno u smjeru njegova kretanja. Sličnu perspektivu imao je i Svemirski teleskop Hubble 21. srpnja 2025., kada je zabilježio tzv. “antirep” usmjeren prema Suncu pod kutem od deset stupnjeva. Na tim je snimkama produljenje repa bilo jasno vidljivo, oko dvostruko dulje od samog sjajnog središta objekta.
Prema Loebu, tijekom nadolazećih tjedana kut između 3I/ATLAS-a i Sunca na nebu povećat će se na nekoliko desetaka stupnjeva, što će omogućiti zemaljskim promatračima da s većom sigurnošću utvrde ima li objekt rep nakon perihela, kada je njegova površina bila izložena sunčevu zračenju jačine oko 770 vata po kvadratnom metru.
Znanstvenici se nadaju da će nova opažanja otkriti prirodu ovog neobičnog međuzvjezdanog posjetitelja, je li riječ o prirodnom kometu koji se ponaša neobično mirno ili o objektu drukčijeg, još nepoznatog porijekla.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
