Kineski rover Zhurong pronašao je tragove velikih drevnih poplava na Marsu koji predstavljaju dodatne dokaze da je Crveni planet nekoć vrlo vjerojatno bio nastanjiv.
Važno otkriće
Kina nastavlja postizati značajna dostignuća svojeg svemirskog programa. Naime, ta azijska država svojim brojnim robotskim misijama aktivno istražuje bližu i daleku stranu Mjeseca, otkrivši – između ostalog – novi mineral na Zemljinom satelitu. Međutim Kina je također prisutna i na Marsu, a u sklopu misije Tianwen-1 Mars kineski rover Zhurong prvi je rover koji je sletio na drugi planet.
Rover je stavio Kinu na malu listu zemalja koje su uspješno sletjele na Mars. To je tek treća zemlja, nakon Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, koja je uspješno spustila svemirsku letjelicu na Mars i uspostavila komunikaciju s površine. Misija je već sada veliki uspjeh te ne ponudila znanstvenicima nove uvide u Crveni planet i njegovu prošlost.
Istraživači Kineske akademije znanosti pronašli su dokaze o slojevitim podzemnim površinama u bazenu Utopia Planitia na Marsu u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Pekingu, a objašnjenje o čemu je riječ i zašto je ovo otkriće važno predstavili su u novom radu objavljenom u časopisu Nature.
Pogled ispod površine
Zhurong je sletio na Mars u svibnju 2021. godine. Od tada se misija ‘kotrlja’ kroz bazen Utopia Planitia, identificirajući teren i materijal ispod crvenkastog Marsovog tla. Tijekom svog putovanja rover je prešao otprilike 1171 metara, a istraživači su uspjeli izraditi podzemne karte koje mjere dubine između tri i deset metara koristeći roverov radar koji prodire u zemlju dok se kreće.
Osim radara, rover je opremljen niskofrekventnim radio odašiljačem koji može slati radio valove duboko u zemlju – tj. sve do dubine od oko 100 metara! Međutim, njegova je razlučivost puno niža od one radara. Prema podatcima prikupljenim ovim uređajima, bazen ispod sebe ima najmanje dva sloja materijala, od kojih se vjeruje da – nažalost – nijedan ne sadrži vodu. Prvi sloj se proteže na otprilike 10 do 30 metara, a drugi od 30 do 80 metara.
NASA otkrila da je voda tekla na površini Marsu dulje nego smo mislili
Voda i život na Marsu?
Radio valovi i radar ne mogu razlikovati kamen od leda ili lave. Stoga su se istraživači oslanjali na teorije kako bi objasnili slojeve ispod površine. Prije otprilike 3 milijarde godina, manje stijene su se vjerojatno nataložile na veće stijene jer su bile odnesene tijekom poplave, dovodeći do dubljeg, starijeg sloja.
Bila bi potrebna brza poplava s dovoljno energije da nosi veliko kamenje kako bi se stvorila formacija koju su pronašli. Vjeruje se da je drugi sloj također mogao biti stvoren poplavom prije otprilike 1.6 milijardi godina. Prethodna istraživanja sugeriraju da se tijekom tog vremenskog razdoblja dogodilo mnogo glacijalnih aktivnosti. Nadalje, istraživači tvrde da niti jedan od ova dva sloja nije nastao vulkanskom aktivnošću. Rezultati njihovog istraživanja posebno su zanimljivi jer sada već sve više i više studija pokazuje da je u vrlo dalekoj prošlosti Mars vjerojatno bio svijet koji je bio više nego sposoban za život.
Otkriveni dokazi recentnije prisutnosti vode na Marsu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
