kozmos.hr
Svemir

Možemo li Veneru smatrati Zemljinom zlom blizankom?

objavljeno

U novom videu NASA-ina znanstvenica objasnila je zašto bismo Veneru mogli smatrati ‘zlom blizankom’ našega planeta Zemlje.

‘Zla blizanka’

Iako je nadimak ‘zla blizanka’ pomalo podao, na neki je način doista prikladan opis Venere i dio objašnjenja zašto će astronomi istraživati ovaj susjedni planet do kraja desetljeća. Znanstvenici i inženjeri iz NASA-e i Europske svemirske agencije spremaju se poslati tri nove misije na drugi po redu planet od Sunca kako bi ga bolje upoznali – pogotovo zato što na mnogo načina sliči Zemlji, a istovremeno je i značajno drugačiji.

Video se dotiče nekoliko intrigantnih aspekata Venere. Kao prvo, i Venera doživljava efekt staklenika. Atmosferski omotač debljine 24 kilometra sastoji se od ugljičnog dioksida i sadrži oblake sumporne kiseline. Planet proizvodi dovoljno visoke temperature da bi se na njegovoj površini mogao otopiti i olovo. NASA-ina znanstvenica Lori Glaze u videu je pojasnila kako površina Venere može doseći 480°C.

Misije na Veneru

Najmanje tri misije na Veneru poletjet će u sljedećih desetak godina. Prije svega tu je  NASA-ina misija DAVINCI, skraćenica za Deep Atmosphere Venus Investigation of Noble Gases, Chemistry and Imaging, koja uključuje dvije glavne komponente. Prvo i najvažnija je svemirska letjelica koja će letjeti pokraj Venere, hvatajući podatke o oblacima planeta i njegovom terenu, a osim toga djelovat će kao telekomunikacijsko središte za misiju. Druga je posebna sonda za spuštanje koja će pasti kroz Venerinu gustu atmosferu i prikupljati podatke dok putuje kroz opasno okruženje.

Druga misija, nazvana VERITAS, postat će prvi NASA-in orbiter koji će posjetiti Veneru od 1990-ih godine. VERITAS je kratica za Venus Emisivity, Radio Science, InSAR, Topography and Spectroscopy. Svemirska letjelica će pružiti odličan pogled na Veneru i njenu povijest, pomažući znanstvenicima u shvaćanju Venerinih vulkana, te potencijalno u traženju odgovora na pitanje je li Venera ikada imala vodu.

Je li Venera ipak nastanjiva?

Treća i posljednja misija jest EnVision Europske svemirske agencije (ESA), uz podršku NASA-e. Cilj misije je lansiranje početkom 2030-ih, a kada stigne do Venere EnVision će pokušati saznati zašto je Venera postala Zemljina ‘zla blizanka’ – kako ju nazivaju NASA-ini znanstvenici. Točnije, proučavat će Venerinu neprijateljsku atmosferu i njezinu unutarnju jezgru kako bi se vidjelo kako su se ova dva planeta formirala u istom dijelu Sunčevog sustava, pokazujući mnoge sličnosti, ali i značajne razlike.

15 zanimljivosti o planetu Veneri

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Doris Elin Urrutia (22. siječnja 2023.), „NASA scientist explains why Venus is Earth’s ‘evil twin’,“ space.com (pristup 23. siječnja 2023).

„DAVINCI Mission,“ ssed.gsfc.nasa.gov (pristup 23. siječnja 2023).

Pratite Kozmos na Google Vijestima.