kozmos.hr
Astronomija

NASA-ina misija DAVINCI ući će u Venerinu atmosferu

DAVINCI
objavljeno

NASA-ini znanstvenici predstavili su detaljan plan misije DAVINCI u sklopu koje će 2031. sonda ući u Venerinu atmosferu i dati nam prve detaljne podatke o njenom sastavu i o površini planeta.

Još od ranih 1960-ih šaljemo bespilotne misije na planet Veneru, proučavamo mu orbitalne karakteristike, geološku strukturu i atmosferski sastav. Mariner 2 bila je letjelica koja je 1962. prva prošla ne samo pokraj Venere, nego pokraj bilo kojeg planeta u našem sustavu. Već pet godina kasnije, sovjetska letjelica Venera 4 prva je ušla u njenu atmosferu i izmjerila njen sastav. U desetljećima nakon toga, sovjetske, američke i japanske letjelice koje su slane u orbitu oko Venere i na njenu površinu prikupile su još više podataka o planetu, no zbog teških atmosferskih uvjeta (vrlo visoka temperatura) i tehnoloških ograničenja ti podaci su za današnje standarde nedovoljni. Za otprilike devet godina to bi se trebalo promijeniti.

NASA-ini znanstvenici u radu u časopisu The Planetary Science Journal (vol. 3, br. 5) predstavili su detalje misije DAVINCI (skraćeno od Deep Atmosphere Venus Investigation of Noble gases, Chemistry, and Imaging) koja se planira za kraj ovog desetljeća. Točnije, lansiranje se planira za ljeto ili jesen 2029., za 2030. planiraju se dva bliska preleta pokraj planeta, i misija bi trebala završiti 2031. odvajanjem površinske sonde od glavne letjelice i njenim spuštanjem u Venerinu atmosferu. Prilikom ulaska, sonda će konkluzivno izmjeriti kemijski i izotopski sastav Venerine atmosfere, a u isto vrijeme i snimiti fotografije površine na skoro pa infracrvenom (near-infrared, ili NIR) dijelu spektra s visina od jednog do sto metara. Prije toga, za vrijeme dvaju bliskih preleta DAVINCI će sagledavati planetovu atmosferu izvana, njegove oblake te NIR-emisivnost.

davinci venera
Umjetnički prikaz spuštanja sonde DAVINCI na površinu Venere. Izvor: NASA.

Kada misija završi, ukupna količina (kompresiranih) podataka koju će poslati natrag na Zemlju iznositi će oko 60 gigabajta, i ti podaci analizirati će se u mjesecima i godinama nakon završetka misije. Ti novi podaci dati će nam prvi detaljni opis duboke Venerine atmosfere, kao i uvid u to koji se sve plinovi i u kojim količinama nalaze na površini, koji su glavni stabilni izotopi u tom području, fugacitet kisika (idealni tlak kisika), kao i predočiti utjecaj svih tih faktora na površinsko kamenje Venere. Analizom istih, biti ćemo sposobni donijeti zaključke o povijesti planeta, kao i uspoređivati Veneru sa Zemljom i Marsom.

Jednom kada sonda sleti na površinu, ne očekuje se od nje da i dalje radi, no to neće biti ni bitno jer će svi podaci biti prikupljeni prilikom spuštanja. Ipak, u idealnim uvjetima, ako se sonda spusti planiranom brzinom od 40 km/h, možda dobijemo i do 17 ili 18 dodatnih minuta površinskih opservacija.

„Niti jedna prijašnja misija na Veneru nije izmjerila kemijske karakteristike ili okoliš toliko detaljno koliko to može učiniti DAVINCI-jeva sonda“, izjavio je Jim Garvin, glavni autor spomenutog rada. „Nadalje, niti jedna prijašnja misija na Veneru nije se spustila na takav dio površine na kakav mi planiramo, i niti jedna nije snimila fotografije za vrijeme slijetanja. DAVINCI će raditi ono što je sonda Huygens radila na Titanu, i nadograditi će ono što su prijašnje in situ misije na Veneru učinile, samo sa sposobnostima i senzorima 21. stoljeća“, nastavio je.

Površina Venere.
Umjetno kolorizirana slika s površine Venere. Slikala sovjetska letjelica Venera-13 1984. g. Izvor: Ruska akademija znanosti.

DAVINCI će sletjeti na regiju Venere koju zovemo Alpha Regio. Radi se platou uzdignutom nad ostatkom površine za jedan do dva kilometra koji je teško deformiran savijanjem i sakupljanjem kamenja. Rezultat tih deformacija je površina koja podsjeća na kakav pod od parketa, i ta površina okružena je puno glađim i mlađim ravnicama koje su nastale hlađenjem magme iz obližnjih vulkana. Promjer Alpha Regia iznosi oko 1500 kilometara i ona je zbog svoje starosti i geološke dinamičnosti idealno mjesto za istraživanje površine planeta.

 

Izvori:

Adkins, Jamie, ur. „NASA’s DAVINCI Mission To Take the Plunge Through Massive Atmosphere of Venus“. NASA, 2022. https://www.nasa.gov/feature/goddard/2022/nasa-s-davinci-mission-to-take-the-plunge-through-massive-atmosphere-of-venus (5.6.2022.).

Garvin, James B. et. al. „Revealing the Mysteries of Venus: The DAVINCI Mission“. The Planetary Science Journal, vol. 3, br. 5, 2022. https://iopscience.iop.org/article/10.3847/PSJ/ac63c2 (5.6.2022.).

 

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, avanturist, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.