kozmos.hr
Znanost

Moguće je da su mikrobi živjeli ispod Zemljine površine milijardama godina

Izvor: Henrik Drake.
objavljeno

Novo istraživanje pokazuje da su podzemne stijene bile nenastanjive veći dio povijesti s najdužim razdobljem mogućeg nastanjivanja koje nije trajalo mnogo više od 1 milijarde godina. Razumijevanje povijesti duboke biosfere može pružiti uvid u nastanak i razvoj života na Zemlji.

Podzemni mikroorganizmi

Duboki, tamni i anoksični sustavi prekambrijskih kratona na Zemlji dom su mikroorganizama koji svoju energiju dobivaju potrošnjom plinova, hranjivih tvari u tekućinama i rijetko dostupnog organskog ugljika. Najnovije procjene pokazuju da je ova duboka biosfera domaćin većine mikrobnog života na Zemlji i oko 10-20% cjelokupne zemaljske biomase.

Ovi ekosustavi sadrže mikrobne loze koje su od interesa znanstvenicima za razumijevanje podrijetla i razvoja života na našem planetu, no ipak ostaju najmanje istraženi ekosustavi na Zemlji. Razumijevanje povijesti ovih mikrobnih zajednica zahtijeva procjenu složene evolucije nastanjivih uvjeta, ali takva procjena do sada nije predstavljena.

U novoj studiji, Henrik Drake, izvanredni profesor na Sveučilištu Linnaeus u Švedskoj, udružio se s profesorom Peterom Reinersom sa Sveučilišta Arizona kako bi predstavili prvu termokronološku perspektivu nastanjivosti Zemljinih prekambrijskih kratona kroz vrijeme. Istraživanje sugerira da se najduži period kontinuirane nastanjivosti ne proteže mnogo više od 1 milijarde godina.

Duboko unutar Zemlje nalaze se fragmenti drugog planeta

Novi uvidi u razvoj duboke biosfere

Henrik Drake objašnjava “U ovoj smo studiji pokušali kombinirati zapise drevnog života pronađenih unutar sustava kratona, s nedavnim napretkom u termohronologiji srednjih i niskih temperatura. Kratonske stijene nastale su prije nekoliko milijarda godina, duboko u kori na temperaturama previsokima za bilo kakav život. Tek su mnogo kasnije, nakon erozije, trenutno izložene stijene dosegle razine u kori na kojima su temperature bile pogodne za život.”

Procjena kada su ove stijene postale pogodne za život, odnosno kada su u nekim slučajevima možda ponovno zakopane i sterilizirane, daje nove uvide u evolucijski aspekt duboke biosfere. Ovo je osobito važno jer mikrobi u dubini koriste isti metabolizam koji se predviđa za najranije metabolizme na Zemljinoj površini. 

Marsova jezgra mogla bi održavati život putem zračenja

“Kombiniranjem termokronoloških rezultata iz nekoliko različitih sustava radioizotopskog datiranja, možemo rekonstruirati njihovu toplinsku povijest kroz uspone i padove ukopa i erozije tijekom vremena. Ovaj pristup nam daje kontekst za istraživanje i tumačenje slabo istraženog geološkog zapisa duboke biosfere u Zemljinim kratonima.”

Istraživači su uspješno povezali fosilne zapise dubokog života u skandinavskim kratonskim stijenama, s naseljivim razdobljima iz termokronološkog okvira. Henrik Drake sažima nalaze: “To nas je uvjerilo da možemo učiniti i obrnuto – koristiti termokronologiju da ukažemo na područja kandidate za najstarije zapise o podzemnim mikroorganizmima na Zemlji. Istočna Finska, Grenland i dijelovi kanadskog štita izgledaju posebno zanimljivima zbog nastanjivih uvjeta koji se protežu unatrag milijardu godina ili čak i više. To su očigledni ciljevi za daljnja istraživanja podzemne mikrobne evolucije.”

Voda na Marsu mogla bi biti pohranjena u stijenama hematita

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.