Znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva predstavili su novu svemirsku misiju koja bi mogla razjasniti jedno od najvećih pitanja planetarne znanosti: postoji li mikrobiološki život u oblacima Venere? Cilj misije bit će potraga za neobjašnjivim plinovima bogatim vodikom, uključujući fosfin i amonijak — tvarima koje na Zemlji nastaju gotovo isključivo biološkim ili industrijskim procesima.
Neobjašnjivi plinovi u neprijateljskoj atmosferi
Od 2020. godine znanstvenici u više navrata bilježe prisutnost fosfina u atmosferi Venere, a najnoviji podaci upućuju i na tragove amonijaka. Na našem planetu, oba se plina povezuju s biološkom aktivnošću — fosfin stvaraju anaerobne bakterije, a amonijak nastaje u brojnim biološkim i industrijskim procesima.
“Naši najnoviji podaci otkrili su dodatne dokaze o prisutnosti amonijaka u atmosferi Venere, i to u slojevima koji bi mogli biti pogodni za život,” izjavila je prof. Jane Greaves sa Sveučilišta u Cardiffu. “Ne postoje poznate kemijske reakcije koje bi mogle objasniti nastanak ovih plinova u takvim uvjetima, pa je jedini način da doznamo istinu – da pošaljemo sondu.”
Iako površina Venere ima temperature oko 450°C, na visinama od oko 50 kilometara uvjeti su znatno blaži: temperature se kreću između 30 i 70°C, a tlak je usporediv s onim na površini Zemlje. Upravo ti slojevi atmosfere predstavljaju moguće utočište za takozvane ekstremofile – mikroorganizme koji preživljavaju u vrlo surovim uvjetima.
Plan misije: CubeSat u orbitu Venere
Tijekom godišnjeg sastanka Kraljevskog astronomskog društva, održanog u srpnju u engleskom gradu Durhamu, Greavesin tim predstavio je koncept misije pod nazivom VERVE (Venus Explorer for Reduced Vapors in the Environment). Riječ je o sondi veličine CubeSata s budžetom od 50 milijuna eura koja bi mogla “zakačiti vožnju” s planiranom europskom misijom EnVision, čije je lansiranje predviđeno za 2031.
VERVE bi se po dolasku u orbitu Venere odvojio od glavne letjelice i započeo neovisno mapiranje plinova poput fosfina, amonijaka i drugih vodikovih spojeva, čije postojanje u atmosferi Venere nije objašnjivo poznatim geološkim ni kemijskim procesima.
“Cilj nam je ustanoviti radi li se o tragovima ili značajnim količinama tih plinova te potječu li s površine — primjerice iz vulkanskih emisija — ili ih možda proizvodi nešto u samoj atmosferi, poput mikroba koji amonijakom neutraliziraju sumpornu kiselinu,” dodala je Greaves.
Fosfin i amonijak: tragovi koji se ne uklapaju
Iako je otkriće fosfina 2020. izazvalo golem interes javnosti i znanstvene zajednice, mnoge su naknadne analize bile kontradiktorne. No znanstvenici okupljeni oko projekta JCMT-Venus — dugoročnog programa koji proučava molekularni sastav atmosfere Venere — nastavili su s promatranjima koristeći teleskop James Clerk Maxwell na Havajima.
“Naši podaci pokazuju da detekcija fosfina varira tijekom dana i noći, što upućuje na njegovu razgradnju sunčevom svjetlošću,” izjavio je dr. Dave Clements s Imperial Collegea u Londonu, voditelj JCMT-Venus projekta. “Ta promjenjivost može objasniti kontradikcije među studijama i slična je ponašanju drugih kemijskih spojeva u atmosferi Venere, poput sumporovog dioksida i vodene pare.”
Osim fosfina, lani je na istom astronomskom skupu u britanskom Hullu objavljena i preliminarna detekcija amonijaka — još jednog plina kojeg poznati kemijski procesi na Veneri ne mogu objasniti. Otkriće dodatno povećava interes za neposredna mjerenja.
Odgovor leži iznad oblaka
Venerini oblaci ostaju jedno od najintrigantnijih mjesta u Sunčevu sustavu kada je riječ o potrazi za vanzemaljskim životom. Dok je površina planeta smrtonosna, gornji slojevi atmosfere kriju relativno stabilne uvjete, koji podsjećaju na ekstremna okruženja u kojima na Zemlji opstaju određeni mikroorganizmi.
No bez izravnih podataka s lica mjesta, nagađanja ostaju upravo to — nagađanja. Kako poručuju znanstvenici iz JCMT-Venus tima, jedini način da sa sigurnošću utvrdimo prirodu ovih neobjašnjivih plinova jest slanje namjenske sonde.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
