Kad su astronauti misije Apollo prvi put kročili na Mjesec, nisu znali što ih čeka. No zasigurno nisu očekivali da će među beživotnim stijenama i sivom prašinom pronaći sitne, blistave narančaste kuglice koje izgledaju kao da su ispale iz neke izvanzemaljske bajke.
Riječ je o mikroskopskim perlama, promjera manjeg od jednog milimetra, nastalim tijekom eksplozivnih vulkanskih erupcija prije 3,3 do 3,6 milijardi godina — u razdoblju kada je Mjesec bio geološki mlad i tek počinjao oblikovati svoju površinu. Danas se te staklene kuglice čuvaju u znanstvenim arhivima, uključujući i Sveučilište Washington u St. Louisu, gdje su postale predmet jedne od najsuvremenijih analiza lunarnog materijala do sada.
“Ove kuglice su poput netaknutih vremenskih kapsula koje nose priču o unutrašnjosti Mjeseca,” kaže fizičar Ryan Ogliore sa spomenutog sveučilišta. Njegov tim, u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta Brown, prvi je detaljno proučio mineralne tragove na površini ovih zrnaca pomoću najnaprednijih mikroskopskih tehnika.
Tehnologija koja mijenja pogled na Mjesec
Pomoću uređaja kao što je NanoSIMS 50 — sofisticiranog instrumenta koji koristi ionske zrake za razgradnju sićušnih uzoraka — znanstvenici su dobili uvid u kemijski sastav površine kuglica s razinom preciznosti koja ranije nije bila moguća. U analizi su korištene i druge metode: atomska sondna tomografija, elektronska mikroskopija te rendgenska spektroskopija.
“Imamo ove uzorke već pedeset godina, ali tek sad ih zaista možemo razumjeti,” kaže Ogliore. “Instrumenti kojima danas raspolažemo bili su nezamislivi u vrijeme kada su kuglice prikupljene.”
Svjedočanstvo drevnih erupcija
Ove staklene kuglice dokaz su da Mjesec nije oduvijek bio miran i beživotan. Nastale su u trenutku kada je lava iz dubine izbila na površinu, a zatim se, u hladnom vakuumu svemira, trenutno stvrdnula u staklene kapljice. Rezultat su kuglice osebujne boje i sastava — od jarko narančaste do sjajno crne.
“Svaka kuglica funkcionira kao minijaturni dnevnik nekadašnjeg lunarnog vulkana,” kaže Ogliore. Njihove razlike u boji, obliku i kemijskom sastavu pokazuju da se stil vulkanskih erupcija na Mjesecu mijenjao kroz milijune godina.
Kako bi izbjegli kontaminaciju, istraživači su analizirali isključivo kuglice zakopane duboko u lunarnim uzorcima — one koje nikada nisu bile izložene zraku. Unatoč današnjoj tehnologiji, mjerenja su i dalje bila izuzetno zahtjevna.
Na površini su otkriveni tragovi rijetkih minerala, uključujući spojeve poput cinkovih sulfida. Ti mikroskopski tragovi otkrivaju podatke o pritisku, temperaturi i kemijskom okruženju tijekom drevnih erupcija. Analize upućuju na to da se vulkanska aktivnost Mjeseca s vremenom mijenjala — pružajući uvid ne samo u njegovu unutarnju evoluciju, već i u ranu povijest Sunčeva sustava.
Iako se dugo smatralo da je Mjesec beživotna i statična stijena, nova istraživanja otkrivaju znatno složeniju priču — onu o dinamičnom, promjenjivom svijetu čija je prošlost još uvijek zapisana u staklenim zrnima s njegove površine.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
