Treći međuzvjezdani objekt ikada otkriven, 3I/ATLAS, već mjesecima privlači pozornost astronoma diljem svijeta. Putuje unutarnjim dijelom Sunčeva sustava brzinom od 220.000 km/h i u listopadu će dosegnuti perihelij. No, dok ga promatraju najnapredniji teleskopi i svemirske sonde, ključno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: odakle je stigao?
Komet 3I/ATLAS otkriven je 1. srpnja 2025. pomoću sustava ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System). Riječ je o trećem potvrđenom međuzvjezdanom objektu, nakon 1I/‘Oumuamua i 2I/Borisova.
Za razliku od prvog objekta, koji je ostao enigma, te drugog, koji je pokazao jasne znakove kometarne aktivnosti, 3I/ATLAS kombinira ekstremnu brzinu s aktivnom komom i repom.
Do sada su ga promatrali mnogi teleskopi, uključujući Svemirski teleskop James Webb (JWST), a planirana su i dodatna opažanja pomoću misija poput ESA-inog Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE), Mars Expressa te NASA-ine sonde Juno. Ipak, nijedno od tih promatranja ne može otkriti njegovo pravo podrijetlo.
Uloga misije Gaia
Odgovor bi mogao pružiti ESA-ina misija Gaia, specijalizirana za preciznu astrometriju. U novom radu objavljenom na otvorenom serveru arXiv, tim istraživača iz Španjolske i Švedske analizirao je podatke iz Gaia DR3 kataloga. Glavni autor studije je Xabier Pérez Couto sa Sveučilišta u A Coruñi.
Znanstvenici su pokušali rekonstruirati prethodnu putanju kometa kako bi utvrdili je li tijekom prolaska kroz Mliječnu stazu imao bliske susrete sa zvijezdama koji su mogli promijeniti njegovu orbitu i ubrzati dolazak u Sunčev sustav.
Korištenjem Gaia podataka istraživači su izračunali kretnaje kometa unatrag kroz razdoblje od 10 milijuna godina te tražili moguće bliske prolaze unutar 2 parseka od poznatih zvijezda. Rezultat je otkrivanje 93 takva susreta, od kojih su 62 klasificirana kao visoko pouzdana.
Zanimljivo, svi identificirani susreti bili su sa zvijezdama glavnog niza. Autori upozoravaju da to može biti posljedica ograničenja Gaia kataloga, jer nedostaju evoluirani objekti poput bijelih patuljaka ili neutronskih zvijezda, koji bi svojim gravitacijskim utjecajem mogli izazvati znatno jače promjene putanje.
Najbliži značajniji susret dogodio se prije oko 72.000 godina, sa zvijezdom HD 187760, udaljenom 84 svjetlosne godine. Zvijezda mase oko 70 % Sunčeve utjecala je na komet, no promjena brzine i putanje bila je zanemariva. Autori zaključuju da tijekom posljednjih 4,27 milijuna godina 3I/ATLAS nije imao bliske prolaze pored zvijezda iz Gaia kataloga koji bi bitno izmijenili njegovu orbitu.
Značaj i buduća otkrića
Studija pokazuje da je 3I/ATLAS vrlo star objekt koji vjerojatno potječe iz regije prijelaza između tankog i debelog diska Mliječne staze. Njegova kinematika sugerira da bi mogao biti izbačen iz drevnog planetesimalnog diska ili egzootortovog oblaka u sustavu koji je nastao prije Sunca.
Iako podaci misije Gaia ne otkrivaju konačan odgovor o njegovu podrijetlu, istraživanje doprinosi razumijevanju šire populacije međuzvjezdanih objekata. S početkom rada Opservatorija Vera Rubin očekuje se da će astronomi otkrivati jedan do dva nova međuzvjezdana posjetitelja godišnje, što bi tijekom desetljeća moglo donijeti desetke novih primjera.
Znanstvenici ističu da su međuzvjezdani objekti heterogena populacija i da predstavljaju jedinstvenu priliku za proučavanje širenja materijala između zvjezdanih sustava. Svaki takav objekt pruža rijetke, ali dragocjene podatke o formiranju i evoluciji planetarnih sustava u različitim dijelovima Mliječne staze.
Kako pišu autori, “3I/ATLAS slijedi orbitu unutar tankog diska u blizini Sunca, no mogao bi biti star objekt, povezan s prijelaznom zonom između tankog i debelog diska. Njegovo pravo podrijetlo ostaje nepoznato.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
