Prije gotovo stotinu godina, u grobnici staroegipatskog dužnosnika u Sakari pronađena je kamena posuda neobičnog oblika koja i danas potiče rasprave među stručnjacima.
Tijekom iskapanja 1936. godine britanski egiptolog Walter Emery otvorio je mastabu Sabua, visokog dužnosnika iz razdoblja prve dinastije. Mastaba je bila opljačkana od nakita i plemenitih metala, no drveni lijes sa Sabuovim kosturom ostao je netaknut. Uz njega su pronađeni deseci kamenih i keramičkih posuda, bakreni i kremenovi alati, ostaci dvaju goveda i jedan predmet kakav se ne viđa često.
Posuda promjera 61 centimetar i visine 10 centimetara izrađena je od siltita, sitnozrnate sedimentne stijene; u ovom slučaju riječ je o metamorfno izmijenjenoj varijanti. Emery ju je opisao kao ukrasnu zdjelu s tri tanka, zakrivljena krila koja se uzdižu s ruba diska. Gledano odozgo, oblik podsjeća na moderni volan, propeler ili poklopac kotača. Prema egipatskom arheologu Aliju El-Khouliju, široke i plitke kamene posude bile su česte od prve do treće dinastije, no ova se isticala upravo tim neobičnim “krilima”.

Teorije od turbina do pogrebnih priloga
Nesvakidašnji oblik potaknuo je niz spekulacija, od tvrdnji da je riječ o dijelu vodenog turbina do fantastičnih pretpostavki o “hiperpogonu izvanzemaljskog broda”. Postoji i novija ideja da je posuda služila kao “mash tun”, posuda za miješanje žitarica i vruće vode u postupku proizvodnje piva.
Ipak, arheolozi skloniji opreznijem tumačenju smatraju da je Sabuov disk imao istu funkciju kao druge široke posude toga doba – mogao je služiti za pohranu hrane ili ulja. Vrlo tanki zidovi i složena izrada upućuju na to da predmet nije bio namijenjen svakodnevnoj uporabi, već vjerojatno kao pogrebna ponuda koja je trebala pratiti dužnosnika u zagrobni život. Sabuov disk i dalje ostaje jedan od najneobičnijih artefakata iz rane povijesti Egipta.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.