Novo istraživanje otvara pitanje mogu li slični uvjeti na Marsu podržavati život.
Znanstvenici su u dubokim, pukotinskim stijenama unutar golemog kratera Siljan u Švedskoj pronašli žive mikrobe koji aktivno proizvode metan. Ovo nalazište, skriveno stotinama metara ispod površine, predstavlja rijedak uvid u jedna od najstarijih metaboličkih svojstava na Zemlji i nudi novi okvir za razmišljanje o mogućim oblicima života na drugim planetima.
Metanogeneza, proces u kojem mikroorganizmi stvaraju metan, smatra se jednim od najranijih oblika metabolizma u razvoju života. Već dugo je poznato da se pojavljuje u dubokim podzemnim okruženjima, ali sada je prvi put potvrđena u jednom udarnom krateru. Istraživači su u laboratoriju oblikovali kulture obogaćene iz fluida izvučenih s dubine od 400 metara i pokazali da mikrobi mogu stvarati metan iz više izvora ugljika, uključujući i naftu koja se prirodno nalazi u tim stijenama.
Genomske analize i analize ekspresije gena otkrile su stabilnu zajednicu koju čine Acetobacterium sp. KB-1 i Candidatus Methanogranum gryphiswaldense. Ovaj par mikroorganizama koristi isključivo takozvani put metil-redukcije, što je proces koji ostavlja vrlo prepoznatljiv izotopni potpis. Zabilježeno je obogaćenje δ¹³C vrijednosti do 98.6 promila, što je iznimno visok signal za ovaj tip metabolizma.
Što udarni krateri govore o mogućem životu na Marsu
“Udarni krateri nisu samo geološki ožiljci nego mjesta na kojima mikrobi mogu opstati”, kaže voditeljica istraživanja Femke van Dam sa Sveučilišta Linnaeus. “Naši rezultati pokazuju da bi slični podzemni prostori na Marsu mogli biti povoljni za život, osobito kada se uzme u obzir metan koji je na Crvenom planetu povremeno zabilježen u blizini kratera.”
Profesor Henrik Drake, koji je vodio dio istraživanja, ističe da krater Siljan otvara neuobičajen pogled na otpornost života u dubini Zemljine kore. Smatra da mikrobi koji opstaju u tako starim i geološki stresnim strukturama potvrđuju da udarni krateri mogu služiti kao dugotrajna skrovišta, kako na Zemlji tako i na drugim planetima.
Ovo otkriće proširuje razumijevanje duboke biosfere i uvjeta koji omogućuju život u dubini Zemlje. Krater Siljan time postaje dodatni dokaz da udarne strukture mogu čuvati energetske izvore, pukotinske sustave i kemijske gradijente potrebne mikroorganizmima, zbog čega takva mjesta ostaju važni ciljevi u potrazi za životom u Sunčevu sustavu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
