Znanstvenici su simulirali njegovo kretanje unatrag kroz galaksiju i zaključili da bi mogao potjecati iz ranog razdoblja svemira.
Astronomi su pokušali rekonstruirati putanju međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS, prateći njegovo gibanje kroz galaksiju unatrag u vremenu pomoću računalnih simulacija koje su uključivale podatke o više od 13 milijuna zvijezda. Rezultati upućuju da ovaj komet možda nije imao bliski susret s nijednim zvjezdanim sustavom posljednjih deset milijuna godina, prije nego što je ušao u naš Sunčev sustav.
Neočekivani posjetitelj iz međuzvjezdanog prostora
1. Srpnja astronomi su zabilježili neobičan objekt koji je velikom brzinom prolazio kroz Sunčev sustav, gotovo dvostruko brže od prethodnih međuzvjezdanih posjetitelja ‘Oumuamue i kometa Borisov. Naknadna promatranja potvrdila su da je riječ o međuzvjezdanom kometu čija jezgra, stjenoviti središnji dio bez kome,vjerojatno ima promjer oko 5,6 kilometara i masu veću od 33 milijarde tona.
Znanstvena zajednica nastavila je pratiti njegov put dok se, iz naše perspektive, skrivao iza Sunca.
Tragovi u galaktičkoj karti
Kako bi otkrili podrijetlo objekta, tim sa Sveučilišta u A Coruñi odlučio je iskoristiti činjenicu da su gravitacijski zakoni vremenski simetrični, ako poznajemo putanju tijela, možemo je pratiti unatrag. U radu poslanom časopisu Astrophysical Journal, istraživači su uz pomoć podataka Europske svemirske agencije s misije Gaia, koja izrađuje trodimenzionalnu kartu Mliječne staze, pratili gibanje kometa unatrag deset milijuna godina.
Tijekom simulacija analizirali su sve moguće bliske prolaze, odnosno trenutke kada je objekt prolazio unutar 2 parseka (oko 6,5 svjetlosnih godina) od neke zvijezde.
Tijekom simulacija tim je pronašao 93 moguća “bliska susreta” s drugim zvijezdama u posljednjih deset milijuna godina, no nijedan od njih nije bio dovoljno jak da promijeni njegovu putanju. Čak i najbliži prolazak, kraj jedne zvijezde u katalogu misije Gaia, udaljene oko 1 svjetlosnu godinu i koja se kretala brzinom od 35 kilometara u sekundi, pomaknuo je kometovu brzinu za manje od milimetra u sekundi. Drugim riječima, 3I/ATLAS već milijunima godina putuje gotovo istim pravcem kroz galaksiju, bez ijednog značajnijeg susreta koji bi objasnio njegovo podrijetlo.
Trag iz tankog diska galaksije
Drugim riječima, nijedan od mogućih susreta nije značajno promijenio putanju objekta niti objašnjava njegovo izvorište. Analizom njegovog kretanja unatrag, istraživači su zaključili da 3I/ATLAS vjerojatno potječe iz tzv. tankog diska Mliječne staze, regije u kojoj se nalazi većina mladih zvijezda, što se razlikuje od ranijih hipoteza koje su ga povezivale s debljim diskom galaksije.
Prema zaključku istraživača, 3I/ATLAS se kreće stazom tipičnom za objekte u ravnini naše galaksije, no unatoč tome čini se da je iznimno star. Mogao je nastati još u ranim fazama stvaranja planetarnih sustava, kada su se prve stijene i ledena tijela izbacivala iz svojih matičnih orbita u međuzvjezdani prostor. Znanstvenici pretpostavljaju da je možda potekao iz nekog davnog sustava sličnog našem, gdje je mogao postojati golemi oblak leda i prašine poput Oortova oblaka. Ipak, njegovo pravo podrijetlo i dalje ostaje nepoznato.
Kozmička kapsula vremena
Daljnja promatranja 3I/ATLAS-a i sličnih međuzvjezdanih tijela mogla bi otkriti više o njegovoj povijesti, no preliminarni rezultati sugeriraju da se radi o iznimno starom objektu koji možda već milijardama godina putuje svemirom. Prema procjenama autora, star je oko 10 milijardi godina, što znači da je nastao nedugo nakon samog početka svemira, koji je star oko 13,8 milijardi godina. Ako je ta procjena točna, 3I/ATLAS bi mogao predstavljati rijedak preživjeli fragment iz doba formiranja prvih zvijezda i planetarnih sustava, svojevrsnu kozmičku kapsulu vremena koja nosi tragove najranijih epoha našeg svemira.
“Ono što 3I/ATLAS čini posebnim jest činjenica da nam omogućuje proučavanje evolucije objekata iz drugih zvjezdanih sustava, nečega što smo dosad mogli samo teoretski zamišljati,” izjavila je voditeljica istraživanja María Pérez Couto iz Centra za istraživanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. “Svako promatranje takvog tijela otvara prozor u prošlost svemira.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
