Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS, tek treći potvrđeni posjetitelj iz nekog drugog planetarnog sustava, ovog će mjeseca ostvariti svoj najbliži prolazak “blizu” Zemlje. Dana 19. prosinca 2025. proći će na udaljenosti od oko 270 milijuna kilometara, odnosno oko 1,8 astronomskih jedinica, što je dovoljno daleko da ne predstavlja nikakvu opasnost, ali dovoljno blizu za detaljna promatranja teleskopima.
Riječ je o objektu koji je već sada meta intenzivnog praćenja profesionalnih i amaterskih astronoma, a dio misija na Marsu već je uspio zabilježiti njegov prolazak pokraj Crvenog planeta. Promatranja pokazuju da se 3I/ATLAS u mnogočemu razlikuje od tipičnih kometa Sunčeva sustava, ali istodobno dijeli niz sličnosti s objektima iz vanjskog dijela našeg planetarnog sustava.
Treći potvrđeni međuzvjezdani posjetitelj
3I/ATLAS otkriven je 1. srpnja pomoću sustava Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System (ATLAS), koji je dizajniran da što ranije otkrije objekte koji bi mogli predstavljati prijetnju Zemlji. Sustav je uočio objekt koji se kroz Sunčev sustav kretao neuobičajeno velikom brzinom, što je ubrzo pobudilo sumnju da se radi o tijelu koje ne pripada našem sustavu.
“Kad je otkriven, 3I/ATLAS se kretao brzinom od oko 221 000 kilometara na sat. Pod utjecajem Sunčeve gravitacije njegova se brzina povećala na oko 246 000 kilometara na sat pri najbližem prilazu Suncu, tzv. perihelu. Kada 3I/ATLAS napusti naš Sunčev sustav, imat će istu brzinu kakvu je imao pri ulasku”, objašnjava NASA.
Na temelju promatranja svemirskim teleskopom Hubble 20. kolovoza 2025. procijenjene su i dimenzije jezgre kometa. “Na temelju promatranja svemirskim teleskopom Hubble 20. kolovoza 2025., astronomi su procijenili da promjer jezgre kometa 3I/ATLAS nije manji od oko 440 metara i nije veći od oko 5,6 kilometara.” Tako se 3I/ATLAS smješta u razred srednje velikih kometa, ali s osobito zanimljivim porijeklom.
Dodatna promatranja otkrila su da je riječ o objektu koji je na više načina neobičan i različit od tipičnih kometa Sunčeva sustava, a u nekim svojstvima iznenađujuće podsjeća na tijela izvan Neptunove orbite. Procjenjuje se da bi mogao biti star oko 10 milijardi godina, što ga čini svojevrsnom vremenskom kapsulom iz davne faze povijesti galaksije i iz posve drukčijeg dijela Mliječne staze. Uz to, čini se da se na njemu odvijaju procesi kriovulkanizma, odnosno izbacivanja hlapljivih tvari pri vrlo niskim temperaturama.
“Susreti” s Marsom, Zemljom i Jupiterom
Međuzvjezdani objekti koji prolaze kroz Sunčev sustav u načelu mogu predstavljati potencijalnu prijetnju Zemlji, osobito u ekvatorijalnim područjima. U slučaju kometa 3I/ATLAS astronomi ipak ne vide razloge za zabrinutost. Njegova je putanja već dovela do relativno bliskog susreta s Marsom, gdje su ga snimili rover Perseverance i nekoliko letjelica u orbiti oko planeta.
Najbliži prolazak pokraj Marsa dogodio se 3. listopada, kada je komet prošao na oko 29 milijuna kilometara od Crvenog planeta. Udaljenost je iznosila približno 0,19 astronomskih jedinica, pri čemu jedna astronomska jedinica predstavlja prosječnu udaljenost između Zemlje i Sunca. To je dovoljno blisko da se komet detaljno prati, ali i dalje sigurno za sve misije u orbiti oko Marsa i na površini.
Sljedeći važan događaj bit će prolazak pokraj Zemlje 19. prosinca 2025. Tada će se 3I/ATLAS naći na udaljenosti od oko 1,8 astronomskih jedinica, odnosno približno 270 milijuna kilometara. “Najbliže što će komet doći Zemlji bit će oko 270 milijuna kilometara, što je oko 1,8 puta veća udaljenost od prosječne udaljenosti između Zemlje i Sunca”, objašnjava Europska svemirska agencija. “Tijekom svojeg najbližeg približavanja Zemlji nalazit će se s druge strane Sunca. Ne predstavlja nikakvu opasnost za naš planet niti za bilo koji drugi planet u Sunčevu sustavu.”
Nakon prolaska kroz unutarnji Sunčev sustav komet čeka još jedan važan susret. Dana 16. ožujka 2026. proći će pokraj Jupitera na udaljenosti od oko 0,35786 astronomske jedinice, odnosno približno 53 milijuna kilometara. S obzirom na golemu masu Jupitera, gravitacija tog planeta mogla bi znatno promijeniti putanju kometa, osobito u kombinaciji s mlazovima plinova i prašine koji nastaju zbog zagrijavanja i mogućeg kriovulkanizma.
Koliko je Sunce promijenilo komet tijekom prolaska kroz perihel moći će se procijeniti upravo promatranjem promjena u njegovoj putanji. Zagrijavanje jezgre, pojačano isparavanje leda i izbacivanje materijala mogu djelovati poput niza malih potisaka koji s vremenom mijenjaju orbitu. Najbolja prilika za precizno mjerenje tih promjena bit će upravo tijekom najbližeg prolaska pokraj Zemlje.
Kako promatrati 3I/ATLAS tijekom najbližeg prolaza
Iako će 3I/ATLAS ostati vrlo udaljen, najbliži prolaz kroz okolinu Zemlje donosi dobru priliku za promatranje. Posljednje izmjerena prividna magnituda kometa je 10,3, što znači da nije vidljiv golim okom, ali jest dostižan dobrim amaterskim instrumentima.
Za uočavanje kometa bit će potrebni kvalitetan dalekozor ili, još bolje, manji teleskop. NASA preporučuje teleskop s otvorom od najmanje 30 centimetara, kako bi se dobio stabilan i dovoljno svijetao prikaz. Odabir mjesta s tamnim nebom, daleko od jakog svjetlosnog onečišćenja, dodatno povećava šanse za uspješno promatranje.
Što se tiče položaja na nebu, komet će se najlakše tražiti na području između istoka i sjeveroistoka, neposredno prije zore. Koristan orijentir bit će zvijezda Regulus, najsjajniji objekt u središtu zviježđa Lava, ispod koje će se komet prividno nalaziti. Za točne koordinate i ažurne putanje mogu se koristiti internetski servisi (ili aplikacije) namijenjeni praćenju nebeskih tijela, kao što je The Sky Live.
Vremenska kapsula iz drugog dijela galaksije
Komet 3I/ATLAS spaja nekoliko iznimno zanimljivih aspekata. S jedne strane, riječ je o tijelu koje je vrlo vjerojatno nastalo u posve drugom planetarnom sustavu i napustilo ga prije milijardi godina, da bi tek sada slučajno prošlo kroz naš Sunčev sustav. S druge strane, njegovo se ponašanje pokazalo dijelom različitim, a dijelom sličnim kometima koji dolaze iz područja izvan Neptunove orbite, što ga čini idealnim objektom za usporedbu s “domaćim” ledenim tijelima.
Procesi kriovulkanizma, snažno isparavanje leda pri prolasku pokraj Sunca i potencijalna gravitacijska interakcija s Jupiterom čine 3I/ATLAS svojevrsnim prirodnim laboratorijem za proučavanje fizike kometa i dinamike međuzvjezdanih objekata. Svaki novi niz promatranja, od svemirskog teleskopa Hubble, preko letjelica u orbiti oko Marsa, do amaterskih teleskopa na Zemlji, dodaje nove podatke o sastavu, strukturi i razvoju ovakvih tijela.
Na granici klasične interpretacije?
Dio znanstvene rasprave oko 3I/ATLASA odvija se i na granici klasične interpretacije. Astrofizičar s Harvarda, profesor Avi Loeb, i njegovi suradnici više su puta predstavili misaone eksperimente u kojima se razmatra i krajnje spekulativna mogućnost tehnološkog podrijetla ovakvih objekata. U tim se radovima jasno navodi da je riječ o metodološkoj vježbi, a ne o tvrdnji da je komet umjetna letjelica. Cilj nije stvarati senzaciju, nego sustavno ispitivati anomalije i provjeravati koliko se svaki opaženi podatak doista može objasniti poznatim prirodnim procesima.
Takav pristup često izaziva reakcije jer otvara pitanja koja se mogu činiti neugodnima ili previše udaljenima od sigurnih okvira uobičajenih modela. No upravo u tome leži važnost znanstvene metode. Napredak zahtijeva spremnost na proučavanje granica, uključujući i hipoteze koje će na kraju biti odbačene. Ako se želi razumjeti najneobičnije objekte u svemiru, od međuzvjezdanih putnika do tijela čija fizika odstupa od očekivanog, potrebno je proširiti vlastite horizonte i dopustiti prostor za sustavno preispitivanje.
U tom kontekstu Loebovi misaoni eksperimenti naglašavaju temeljno načelo znanosti. Postavljanje pitanja, bez obzira na to koliko ona bila nesvakidašnja, ne znači zagovaranje egzotičnih zaključaka, nego otvaranje analitičkog prostora unutar kojeg se mogu testirati sve mogućnosti. Osporavanje i rasprava dio su procesa. Bez njih ne bi bilo moguće razumjeti složenost objekata poput 3I/ATLASA niti razviti modele koji bolje objašnjavaju ponašanje tijela nastalih u posve drukčijim dijelovima galaksije.
Kako se komet bude udaljavao od Sunca i Zemlje, zadržat će približno onu brzinu s kojom je ušao u Sunčev sustav i nastaviti svoj put kroz međuzvjezdani prostor. Njegov prolazak 2025. i 2026. godine daje astronomima rijetku priliku da usporede međuzvjezdani objekt s kometima iz vlastitog sustava te preciznije istraže nastanak i dugoročni razvoj ledenih tijela u različitim područjima galaksije, od klasičnih kometa Sunčeva sustava do potencijalno još egzotičnijih posjetitelja iz drugih zvjezdanih okruženja.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
