Deseci svemirskih teleskopa rade u blizini Zemlje i donose nam nevjerojatne slike svemira, no zamislimo teleskop daleko u vanjskom Sunčevom sustavu, 10 ili čak 100 puta udaljeniji nego što je udaljeno Sunce od Zemlje.
Teleskop u vanjsom Sunčevom sustavu
Od 1960-ih znanstvenici razmatraju važna znanstvena pitanja na koja bismo mogli odgovoriti pomoću teleskopa u vanjskom Sunčevom sustavu. Znanstvena vrijednost teleskopa koji se nalazi daleko od Zemlje, prvenstveno bi dolazila od njegovog položaja, a ne od njegove veličine. Smjestili bi ga negdje izvan orbite Saturna, otprilike milijardu ili više kilometara od Zemlje. Trebali bismo poslati relativno mali teleskop da bismo došli do jedinstvenih astrofizičkih uvida.
Takav teleskop težio bi manje od 9 kilograma i mogao bi se koristiti za svaku misiju na Saturn ili dalje. Iako mali i jednostavan u usporedbi s teleskopima poput Hubblea ili James Webba, takav instrument koji se nalazi daleko od jakog svjetla Sunca, mogao bi provesti mjerenja koja su nemoguća sa ili blizu Zemlje.
Mogućnost promatranja Sunčevog sustava s vanjske točke otkrilo bi mnogo informacija, posebice o obliku, raspodjeli i sastavu oblaka prašine koji okružuje Sunce.
https://kozmos.hr/deveti-planet-britanski-astronom-tvrdi-da-je-otkrio-novi-planet-sunceva-sustava/
Nadvladili bismo trenutna ograničenja
Godinama su astrofizičari snimali i proučavali diskove prašine u zvjezdanim sustavima Mliječne staze, no te su zvijezde vrlo daleko i postoje ograničenja u onome što astronomi mogu naučiti o njima. Koristeći opažanja Sunca, astronomi bi mogli usporediti oblik, značajke i sastav ovih udaljenih oblaka prašine s detaljnim podacima o Zemljinom Sunčevom sustavu. Ovi podaci bi popunili praznine u znanju o oblacima prašine i omogućili razumijevanje povijesti nastanka, migracije i uništavanja prašine u drugim sustavima.
Još jedna prednost postavljanja teleskopa daleko od Sunca je nedostatak reflektirane svjetlosti. Disk prašine u ravnini planeta reflektira sunčevu svjetlost natrag na Zemlju. To stvara izmaglicu koja je između 100 i 1000 puta svjetlija od svjetlosti iz drugih galaksija i zaklanja pogled na svemir, gledano iz blizine Zemlje.
Slanje teleskopa izvan ovog oblaka prašine smjestilo bi ga u mnogo tamnije područje svemira što bi olakšalo mjerenje svjetlosti koja dolazi izvan Sunčevog sustava. Teleskop bi mogao mjeriti jačinu ambijentalnog svjetla svemira u širokom rasponu valnih duljina. To bi moglo pružiti uvid u to kako se materija kondenzirala u prve zvijezde i galaksije. To bi također omogućilo istraživačima da testiraju modele svemira uspoređujući predviđeni zbroj svjetlosti iz svih galaksija s preciznim mjerenjem. Nepodudarnosti bi mogle ukazivati na probleme s modelima formiranja strukture u svemiru ili možda na egzotičnu novu fiziku. Povećanje udaljenosti teleskopa od Sunca također bi omogućilo astronomima da iskoriste efekt gravitacijske leće za traženje planeta lutalica.
https://kozmos.hr/solarna-sonda-parker-na-putu-natrag-prema-suncu/
Ostvarivo s današnjom tehnologijom
Godine 2011. znanstvenici su koristili kameru u misiji EPOXI na asteroidni pojas kako bi otkrili i izmjerili objekt veličine Neptuna koji slobodno luta među zvijezdama u našoj galaksiji. Pronađeno je samo nekoliko planeta skitnica, ali astronomi smatraju da su vrlo česti i da bi mogli sadržavati tragove o formiranju zvjezdanih sustava.
No možda bi najzanimljivija upotreba teleskopa u vanjskom Sunčevom sustavu bila mogućnost korištenja gravitacijskog polja samog Sunca kao divovske leće. Ova vrsta mjerenja omogućila bi astrofizičarima da mapiraju planete u drugim zvjezdanim sustavima.
Teleskop u vanjskom Sunčevom sustavu, iako ambiciozan, u velikoj je mjeri unutar tehnoloških mogućnosti NASA-e i drugih svemirskih agencija.
https://kozmos.hr/glavni-prioriteti-astronoma-u-narednom-desetljecu-nastanjivi-egzoplaneti-crne-rupe-i-inkluzivnost/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
