Nova istraživanja australskih znanstvenika pokazala su da povijest Zemljine kore nije određena samo unutarnjim procesima planeta. Kemijski tragovi u drevnim kristalima cirkona upućuju na to da su meteoritski udari, izazvani prolascima Sunčeva sustava kroz spiralne krakove Mliječne staze, igrali presudnu ulogu u oblikovanju kontinentalne kore i uvjeta pogodnih za život.
Studija provedena na Sveučilištu Curtin i prihvaćena za objavu u časopisu Physical Review Research otkriva da kristali cirkona u Zemljinoj kori bilježe ritam sudara s nebeskim tijelima kroz milijarde godina. Istraživači su pokazali da se kemijske promjene u tim mineralima podudaraju s razdobljima kada je naš Sunčev sustav prolazio kroz spiralne krakove Mliječne staze, regije gdje je gustoća zvijezda i plina znatno veća nego drugdje u galaksiji.
Profesor Chris Kirkland istaknuo je da ovo otkriće pruža novu vezu između geoloških zapisa i strukture same galaksije.
Cirkoni kao arhiv planeta
Cirkoni su sitni, ali iznimno postojani minerali koji mogu opstati milijarde godina bez gubitka kemijskog potpisa. Upravo zbog te trajnosti smatraju se jednim od najpouzdanijih arhiva Zemljine rane povijesti.
“Kristali cirkona pružaju jedinstven zapis interakcije našeg planeta s galaksijom”, rekao je profesor Kirkland. “Kada smo proučili njihove kemijske promjene i usporedili ih s kartama plina u Mliječnoj stazi, primijetili smo jasnu podudarnost s razdobljima kada je Sunčev sustav prolazio kroz spiralne krakove.”
U tim regijama dodatne gravitacijske sile vjerojatno su destabilizirale komete na rubu Sunčeva sustava. Dio njih upućen je prema unutarnjim planetima, uključujući Zemlju, gdje su njihovi udari izazivali goleme promjene.
Uloga meteoritskih udara
Sudari velikih tijela s površinom Zemlje oslobađali su goleme količine energije. Takvi događaji uzrokovali su topljenje dijelova kore i stvaranje različitih tipova magme, s kemijskim sastavima koji su postajali sve složeniji. Posebno je značajno da su u područjima bogatim vodom ti procesi mogli potaknuti geokemijske reakcije koje su stvorile povoljne uvjete za nastanak i razvoj života.
Prema autorima, upravo su ovakvi udari mogli biti ključni u oblikovanju prvih stabilnih dijelova kontinentalne kore, temelja na kojem se razvila daljnja geološka i biološka povijest planeta.
Profesor Kirkland naglašava da rezultati otvaraju novu istraživačku perspektivu: “Naša istraživanja pokazuju da Zemljina evolucija ne može biti objašnjena isključivo unutarnjim procesima. Moramo je promatrati u kontekstu galaktičkog okruženja.”
Ovakav zaključak upućuje na rađanje nove discipline – astrogeologije – koja povezuje događaje na razini galaksije s dugoročnim geološkim procesima na planetima. To znači da su kontinenti, pa i sami uvjeti za život na Zemlji, barem djelomično oblikovani gravitacijskim i dinamičkim procesima u Mliječnoj stazi.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
