Znanstvenici su ogorčeni, roveri bi mogli ostati napušteni na Marsu, a Amerika riskira gubitak svemirske prednosti pred Kinom i privatnicima. I Uzorci s Marsa možda nikad neće stići na Zemlju.
Rover Perseverance, NASA-in robotski istraživač veličine automobila, već četiri godine marljivo buši površinu Crvenog planeta. Njegov zadatak nije bio samo voziti se Marsom, već prikupiti dragocjene uzorke tla i ostaviti ih pažljivo pohranjenima u metalne kapsule. Plan je bio da ih jednog dana pokupi druga letjelica i vrati na Zemlju – u možda najambicioznijem pokušaju traganja za izvanzemaljskim životom.
No taj plan sada visi o koncu. Proračunski prijedlog administracije Donalda Trumpa za 2026. predviđa rezove koji bi mogli otkazati upravo tu misiju povratka uzoraka. Ako se prijedlog usvoji, kapsule s Marsovom prašinom mogle bi desetljećima ostati zakopane pod crvenim pijeskom – prepuštene olujama i zaboravu.
I to nije jedina žrtva.
Gašenje više od 40 misija – od Venere do svemirskih teleskopa
Trumpov proračun za NASA-u predlaže smanjenje znanstvenih sredstava s dosadašnjih više od 7 milijardi dolara na svega 3,9 milijardi – što bi bio najniži budžet u modernoj povijesti agencije. Prema dokumentima koje je Bijela kuća objavila prošlog mjeseca, to znači prekid više od 40 aktivnih i planiranih znanstvenih misija.
Ugrožene su:
-
sonda koja je već na putu prema asteroidu koji će 2029. proći blizu Zemlje,
-
programi mapiranja oblaka Venere,
-
sustavi ranog upozoravanja na sunčeve oluje,
-
te brojni teleskopi u Zemljinoj orbiti i izvan nje.
Znanstvena zajednica ogorčeno reagira. “Kad je misija jednom u orbiti, njezino održavanje košta vrlo malo, a proizvodi nevjerojatno važne podatke,” upozorava Amanda Hendrix, direktorica neovisnog Planetary Science Institutea. “Prekinuti takve misije znači baciti milijarde u vjetar.”
Ljude ćemo slati na Mjesec, ali znanost staje
Ironično, dok se reže znanost, planiraju se veća ulaganja u ljudske letove. Od ukupnog iznosa koji bi NASA dobila (18,8 milijardi dolara), više od trećine – čak 7 milijardi – otišlo bi na projekt povratka astronauta na Mjesec. Dodatna milijarda predviđena je za misije s ljudskom posadom prema Marsu.
Ovo označava jasnu promjenu fokusa. “Ovo bi bila NASA koncentrirana isključivo na ljudske misije,” kaže Casey Dreier iz organizacije The Planetary Society. “Sve ostalo – svemir izvan Mjeseca i Marsa – prestaje biti prioritet.”
NASA bez vodstva, bez plana, bez ravnoteže
U trenucima kad bi trebala imati snažnog čelnika koji bi se borio za njezinu budućnost, NASA je ostala bez vodstva. Trump je povukao nominaciju Jareda Isaacmana, milijardera i komercijalnog astronauta, koji je trebao preuzeti upravljanje agencijom. Isaacman je u podcastu “All-In” nagovijestio da je nominacija povučena zbog njegove povezanosti s Elonom Muskom, s kojim je Trump navodno ušao u sukob.
Bez čelnika i bez jasnog smjera, NASA se našla između političkih ambicija i tržišnih interesa. U poruci uz budžetski prijedlog, privremena administratorica Janet Petro napisala je da se agencija mora “prilagoditi novim prioritetima” i “učvrstiti ljudsku prisutnost na Mjesecu” – ali znanstveni segment nije ni spomenut.
Privatnici preuzimaju kontrolu
U posljednjem desetljeću NASA je sve više delegirala razvoj, konstrukciju i lansiranje privatnim tvrtkama.
SpaceX danas prevozi teret i astronaute do Međunarodne svemirske postaje, lansira sonde s unajmljenih rampi unutar NASA-ina svemirskog centra i razvija tehnologiju kakvu je nekoć isključivo izrađivala država.
“NASA je od organizacije koja je sve razvijala unutar vlastitih pogona postala naručitelj usluga,” kaže Mike French iz konzultantske kuće Space Policy Group. “Danas kupuju ono što su nekad sami konstruirali.”
Taj zaokret temeljito je promijenio odnose u industriji: NASA više nije jedini igrač, a njezini novi suparnici dolaze s vlastitim, često ambicioznijim i brže pokrenutim planovima.
Znanost kao kolateralna žrtva
Povlačenje iz znanstvenih misija ima i šire posljedice. NASA-ina istraživanja godinama su bila most međunarodne suradnje, posebno s europskim partnerima. Mnoge misije koje Trump sada želi otkazati uključuju zajedničke projekte s ESA-om i drugim agencijama.
Smanjenje ulaganja također zabrinjava zbog mogućeg odlaska talenata. NASA već sada teško zadržava mlade inženjere koje privlače veće plaće i sloboda u privatnom sektoru. Ako se dodatno ukinu misije, znanstvenici će imati još manje razloga ostati.
“Ljudi doslovno ne znaju što će sa sobom,” kaže Hendrix. “Pitaju se gdje će raditi, što će istraživati, hoće li znanost i dalje imati smisla.”
Hoće li Kongres stati na kočnicu?
Unatoč prijedlogu Bijele kuće, nije sigurno da će Kongres odobriti tako drastične rezove. Republikanski senator Ted Cruz već je predložio zakon kojim bi NASA dobila gotovo 10 milijardi dolara dodatnih sredstava, uz poseban naglasak na konkurenciju s Kinom.
“Američka dominacija u svemiru ključna je za našu sigurnost,” izjavio je Cruz. “Moramo pobijediti Kinu – i na Mjesecu, i na Marsu.”
No pitanje ostaje – kakvu će točno Ameriku svemir vidjeti? Onu koja istražuje život u oblacima Venere, ili onu koja Mars vidi samo kao sljedeće polje za slijetanje astronauta?
“Odlučimo li da više ne želimo razumjeti svoje podrijetlo, niti otkriti postoji li život izvan Zemlje,” zaključuje Dreier, “to je kao da stojimo na rubu Velikog kanjona i gledamo u ekran mobitela.”
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
