Nova studija Sveučilišta u Exeteru objašnjava kako pratiti klimatske prijelomne točke i istodobno potaknuti pozitivne prekretnice koje ubrzavaju zelenu tranziciju. Autori nude metodologiju za prepoznavanje gdje se takvi prijelomi mogu dogoditi i kako ih ubrzati.
Što su klimatske prijelomne točke i koje su planetarne granice
Klimatske prijelomne točke su kritični pragovi nakon kojih se Zemljini sustavi naglo prebacuju u novo, teže povratno stanje. Povezan okvir su “planetarne granice”, skup od približno devet ekoloških pragova koje ne bismo smjeli prijeći jer bi posljedice bile široke i trajne. U taj popis ulaze cjelovitost biosfere, osiromašenje ozonskog omotača i zakiseljavanje oceana. Sve češće se navodi i “deoksigenacija vodenih sustava“, dugotrajan pad otopljenog kisika u morima i slatkim vodama koji ugrožava morske lance hranjenja.
U radu objavljenom u časopisu “Sustainability Science” znanstvenici predlažu da pogled, osim na rizike, usmjerimo i na pozitivne prekretnice. Riječ je o trenucima kada usvajanje zelene tehnologije ili ponašanja prijeđe kritičnu masu pa se pokrene kaskada povoljnih učinaka. Ljudi, zajednice i države tada lakše prihvaćaju ambicioznije politike jer rast potražnje potiče ulaganja, a troškovi tehnologije padaju.
Kako potaknuti pozitivne prekretnice i gdje ih (ne) očekivati
Cilj rada je izraditi jasnu metodologiju. Prvo, identificirati moguće pozitivne prekretnice. Drugo, procijeniti koliko smo im blizu. Treće, utvrditi čimbenike koji ih ubrzavaju i one koji ih usporavaju. Četvrto, predložiti konkretne poteze koji ih mogu okinuti u praksi. Tim Lenton poručuje: “Izazov je prepoznati potencijalne pozitivne prekretnice i korake koji ih mogu približiti, bez pobožnih želja i bez pojednostavljivanja njihove prirode, pokretača i posljedica.” Dodaje da se svjetsko gospodarstvo dekarbonizira barem pet puta presporo da bi se ispunio cilj Pariškog sporazuma o ograničenju zagrijavanja “znatno ispod 2 °C”. Dekarbonizacija znači sustavno smanjenje emisija stakleničkih plinova u energetici, industriji i prometu.
Primjeri mogućih prekretnica već postoje. Široko širenje vjetroelektrana i fotonapona u posljednjim desetljećima povećalo je proizvodnju iz obnovljivih izvora i potaknulo ulaganja, što je spustilo nekada visoke cijene tih tehnologija. Studija navodi da bi masovnije uvođenje dizalica topline u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo označavati prijelom u sektoru grijanja. Autori razmatraju i promjene društvenih navika, poput smanjenja potrošnje mesa, kao izgledne ciljeve ako su politike dobro dizajnirane. Steve Smith pritom upozorava da u nekim sektorima jedva da postoje znakovi približavanja prekretnici, a u nekima, poput nuklearne energije i proizvodnje betona, ne treba očekivati takve prijelome uopće.
Istraživači pozivaju kolege da zajednički preciziraju parametre tih pozitivnih prekretnica, koje opisuju kao “antidot” prevladavajuće sumornom tonu rasprave o klimi. Klimatske prijelomne točke ostaju središnje mjerilo rizika, ali operativni, dostižni ciljevi mogu učiniti tranziciju bržom i pravednijom za sljedeće naraštaje. Klimatske prijelomne točke zato treba pratiti usporedno s koracima koji stvaraju pozitivne prekretnice.
Na kraju sve svodimo na isto, jasni pragovi i izvedivi potezi donose rezultate.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
