kozmos.hr
Astronomija

Kako je nastala poznata maglica Leptir?

butterfly_nebula
objavljeno

Novo istraživanje konačno pobliže opisuje procese koje su doveli do formacije poznate maglice leptirnog oblika.

Maglica NGC 6302, poznata i po svom popularnom imenu „Leptir“ očarava astronome i širu javnost otkako ju je teleskop Hubble po prvi put pobliže snimio 2009. Iako je prvi put uočena još krajem 19. stoljeća i opisana početkom 20., tek smo nakon objave Hubbleovih fotografija, snimljenih nakon što smo ga nadogradili s kamerom Wide Field Camera 3, shvatili koliko se zapravo radi o fascinantnom kozmičkom objektu. No samo da smo ostali zatečeni, već i zbunjeni—jer način formacije takve strukture i dalje nam nije u potpunosti jasan.

Smrt jedne zvijezde

Ovog tjedna, na 241. redovnoj sjednici Američkog astronomskog društva u Seattleu, predstavljana su nova saznanja o toj maglici udaljenoj otprilike 4000 svjetlosnih godina u zviježđu Škorpion. Naime, na sjednici je predstavljena usporedba ranijih Hubbleovih fotografija iz 2009. i novih fotografija koje je snimio 2020. g. Tim znanstvenika koji radi na ovom istraživanju stvorio je ilustrativnu fotografiju koja pokazuje kretanje materijala unutar maglice u 11-godišnjem periodu.

butterfly_nebula_comparison
Kretanje materijala u maglici Leptir između perioda snimljenog 2009. i 2022.—materijal se pomaknuo iz crnih regija slike u bijele. Kompleksnost njene strukture rezultat je kaotičnih procesa izbacivanja materijala iz središnje zvijezde. Izvor: Lars Borchert i Bruce Balick/University of Washington.

Na usporednoj fotografiji vidljivi su kompleksni uzorci koji su nastali kaotičnim i nepredvidljivim gibanjem materijala (plinova i prašine) kroz svemir. U tim uzorcima, nadalje, da se identificirati nekoliko glavnih „mlazova“ koji se šire iz centra maglice. To je zato što je maglica, kao i mnoge druge, nastala umiranjem zvijezde u njenom centru. Ta zvijezda, skrivena u gustom središtu maglice, danas je bijeli patuljak, tj. iznimno vruća minijaturna zvijezda izgrađena uglavnom od gusto zbijenih elektrona, a nastala je kad je njena prethodnica ostala bez ‘goriva’, te se počela se širiti i u svemir oko sebe postepeno izbacivati svoje vanjske slojeve. Bijeli patuljak upravo je ono što je ostalo jednom kad su ti slojevi izbačeni. Ovaj proces zanimljiv nam je jer za nekih 5 milijardi godina ista sudbina čeka i naše Sunce.

To se sve događalo prije 900 do 2300 godina prema trenutnim nagađanjima (ne računajući 4 tisućljeća kroz koja je svjetlost putovala do nas), a brzine kojima su glavni mlazovi izbijeni iz vanjštine umiruće zvijezde dosezale su iznose i do 800 kilometara po sekundi. S druge strane, slojevi zvijezde koji su se nalazili bliže njenom centru izbačeni su puno manjim brzinama, čak deset puta manjim, što je rezultiralo iznimno kompleksnom i asimetričnom strukturom maglice koju vidimo danas.

Insekt u svemiru

„Maglica Leptir iznimna je po masi, brzini i kompleksnosti materijala izbačenog iz njene centralne zvijezde, čija je temperatura oko 200 puta veća od Sunca, a koja je samo malo veća od planeta Zemlje“, izjavio je vođa tima koji provodi ovo istraživanje, Bruce Balick, profesor emeritus na Washingtonskom sveučilištu. „Već godina uspoređujem Hubbleove fotografije i nikada nisam vidio ništa ovakvo“, nadodao je.

Zašto, doduše, cijela maglica ima oblik jednog leptira? Drugačije rečeno, zašto je podijeljena u dvije polutke koje se šire u suprotnim smjerovima, za razliku od većine ostalih maglica koje su puno pravilnijeg sfernog ili skoro pa sfernog oblika? To još uvijek, jednostavno rečeno, ne znamo. Jedna mogućnost koja nam se čini realnom je da se u centru maglice nije nalazila jedna zvijezda već dvije zvijezde u binarnom sustavu. Ako su se one sudarile, ili ako je jedna od njih bar počela isisavati plinove sa svoje sestre, možda je došlo do formiranja kompleksnih magnetskih polja koja su oblikovala odlazeći materijal. Ovo je, Balick objašnjava, samo hipoteza za sada.

 


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


 

Izvori:

Specktor, Brandon. „Spectacular Butterfly Nebula offers a glimpse of our sun’s final fate“. Space.com, 2023. https://www.space.com/butterfly-nebula-time-lapse-images (15.1.2023.).

Urton, James. „How did the Butterfly Nebula get its wings? It’s complicated“. UW News, 2023. https://www.washington.edu/news/2023/01/12/butterfly-nebula/ (15.1.2023.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube