Ispod ledenog oklopa od 27 milijuna kubičnih kilometara prostire se kontinent dramatičnog reljefa.
Oko 98 posto površine Antarktike prekriveno je ledom koji gotovo u potpunosti skriva njezino pravo lice. No zahvaljujući suvremenim metodama satelitskog i radarskog snimanja, znanstvenici danas mogu vidjeti što se doista nalazi ispod najdebljeg ledenog pokrova na Zemlji.
Kontinent planina, dolina i skrivenih klanaca
Godine 2013. britanski Antarktički institut (British Antarctic Survey) i NASA predstavili su Bedmap2, najdetaljniju kartu reljefa ispod ledenog pokrova Antarktike ikad izrađenu. Nastala je kombiniranjem podataka o visini površine, debljini leda i topografiji terena prikupljenih satelitima, zračnim misijama i terenskim mjerenjima.
Rezultati su otkrili posve drugačiji svijet – kontinent prepun planinskih lanaca, dubokih dolina i oštrih grebena koji podsjećaju na reljef nekog davno nestalog svijeta. Najdublja poznata točka nalazi se ispod lednjaka Byrd u Victorijinoj zemlji, čak 2.870 metara ispod razine mora, što je ujedno i najniža točka na bilo kojem kontinentalnom dijelu Zemlje.
“Bedmap prikazuje s dosad neviđenom preciznošću reljef ispod antarktičkog ledenog pokrova. Prije smo imali samo grubu regionalnu sliku, ali nova karta otkriva složen krajolik, planine, brežuljke i široke ravnice ispresijecane dolinama, udolinama i dubokim klancima”, istaknuo je tada Peter Fretwell iz British Antarctic Surveyja
Podaci su prikupljeni pomoću radara koji prodire kroz led, instrumenta nazvanog Multichannel Coherent Radar Depth Sounder. Ovaj sustav omogućuje mjerenje debljine ledenog sloja i precizno mapiranje reljefa skrivenog ispod njega.
Oblik podloge određuje sudbinu leda
Poznavanje reljefa ispod ledenog pokrova ključno je za razumijevanje budućnosti Antarktike. Oblik tla ispod leda određuje način na koji se ledena masa širi, puca i topi pod utjecajem zagrijavanja oceana i zraka.
“Ledenjaci rastu zahvaljujući nakupljanju snijega, a zatim se, poput meda izlivenog na tanjur, šire prema van i stanjuju vlastitom težinom”, pojasnila je Sophie Nowicki, znanstvenica NASA-ina Goddard centra za svemirske letove. “Oblik tla ispod leda presudan je jer utječe na to kako se led može kretati. Kao što nagib tanjura određuje kako će se med razlijevati, tako i topografija tla usmjerava tok leda.”
Prema podacima Bedmapa2, Antarktika sadrži oko 27 milijuna kubičnih kilometara leda. Kada bi se sav taj led otopio, razina svjetskih mora porasla bi za približno 58 metara. Iako se potpuna deglacijacija ne predviđa u sadašnjim klimatskim scenarijima, jasno je da se ledeni pokrov topi zabrinjavajućom brzinom. Najnovije analize pokazuju da se globalna razina mora trenutno povećava za oko 4 milimetra godišnje, uglavnom zbog topljenja ledenih ploča Antarktike i Grenlanda, gotovo točno koliko je predviđeno u “najcrnjem” scenariju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).
Znanstvenici već razvijaju novu generaciju karte, Bedmap3, koja će s još većom rezolucijom prikazati strukturu tla i ledenog pokrova. Očekuje se da će taj projekt pružiti ključne podatke za preciznije modele kretanja leda i buduće projekcije porasta razine mora, te dodatno rasvijetliti složeni svijet skriven ispod najhladnijeg kontinenta na Zemlji.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
