kozmos.hr
Svemir

Jupiterov mjesec je savršen za izvanzemaljski život

objavljeno

Nova studija navodi kako je Jupiterov mjesec Europa ima savršene uvjete za izvanzemaljski život. Ovaj zanimljiv objekt već se dugo smatram odličnim mjestom u potrazi za životom u svemiru.

Astronomi su dugo imali potkrijepljene teze da se ispod ledene površine mjeseca Europa nalazi ocean. Nedavna istraživanja otkrila su da postoji dovoljno topline u unutrašnjosti planeta, koja bi mogla ići u prilog tezama o postojanju podvodnih vulkana. Ovo otkriće je značajno jer to moglo značiti da su navedeni elementi dovoljno za postojanje života u Europinim oceanima.

Glavni mehanizam koji stoji iza nastanka ove topline u unutrašnjosti jest gravitacijska reakcija Europe sa Jupiterom, to jest fenomen koji postoji i na drugim tijelima u Sunčevom sustavu (nama najpoznatiji primjer jest interakcija Zemlje i Mjeseca, to jest, plima i oseka). Primjerice na Io, još jednom Jupiterovom prirodnom satelitu, već je ranije otkrivena vulkanska aktivnost. Kako Europa rotira oko Jupitera, njezina se kora stalno steže i rasteže, što oslobađa toplinu. Oslobađanje topline funkcionira baš kao i metalna žica, ako je naglo savijamo i izravnavamo, pa se ona zagrije.


U novoj studiji, znanstvenici su napravili temeljite modele procesa oslobađanja topline u Europinoj kori, rasipanja energije, te taljenja kamenite kore, što dovodi do vulkanizma i postojanja vulkana.

Ovo Europu razlikuje od satelita Io, gdje je vulkanizam poznat već neko vrijeme. Na Io postoji površiniski vulkanizam, sa nekoliko stotina vulkana, koji su također uzrokovani gravitacijskim efektima sa Jupitera. Vulkani izbacuju lavu i plinove do čak 400 km u zrak.

https://kozmos.hr/spektakularna-snimka-leta-iznad-jupiterovog-mjeseca-europa/

S druge strane, Euorpa se nalazi dalje od Jupitera i gravitacijski utjecaji su slabiji. Astronomi nisu bili sigurni da li je to dovoljno za zagrijavanje unutrašnjosti. Znanstvenici predvođeni Mare Behnukovom s Karlovog sveučiliša u Češkoj izračunali su da bi maksimalna vulkanska aktivnost trebala biti prisutna na polovima Europe, zato jer tamo plimni efekti imaju najveći utjecaj, te se oslobađa maksimalna toplina.

Također su napravili model promjene vulkanske aktivnosti, uzrokovane evolucijom satelita.

Razlog zašto je ovolika pažnja posvećuje Europinim oceanima jest taj, što je na ranoj Zemlji bila vjerojatno slična situacija sa podvodnim vulkanima, koji su utjecali na biološku raznolikost. Kada morska voda dođe u doticaj sa izljevima lave, oslobađa se kemijska energija. Energija erupcija vulkana, ne sunčeva svjetlost, je ono što održava život na velikim dubinama.

Tako da se može zaključiti, da ukoliko život u nekoj jednostavnoj formi postoji na Europi, podvodni vulkanizam bio bi glavni izvor energije za njega.

Ocean ispod debele kore leda na Europi najizgledniji je kandidat za postojanje izvanzemaljskog života u cijelom Sunčevom sustavu. Nažalost, glavna prepreka koja stoji na putu boljeg proučavanja oceana je ledeni pokrov.

Iz tog je razloga ovaj satelit izabran kao sljedeća destinacija NASA-ine Europa Clipper misije, koja bi trebala satelitu prići 2030. godine. Planirano je da sonda napravi nekoliko bliskih preleta preko satelita kako bi istražila njegovu unutarnju strukturu i sastav.

Ovi podaci, kombinirani sa studijama kemijskog sastava tanke atmosfere, pomoći će u shvatiti izmjenu materije između oceana i površine. Također će pomoći u istraživanjima vulkanske aktivnosti u polarnim regijama, te u potvrđivanjima postavljenih hipoteza.

Ranije su znanstvenici objavili kako na Europi postoji nama dobro znani mineral- natrijev klorid. Pošto je vanjski dio planeta ništa drugo nego smrznuta pustopoljina, znanstvenici su zaključili da ocean sadrži velike količine ove soli, što još više ide u prilog teorijskim postavkama života u Europinim oceanima.


Kako bi otkrili sol na površini satelita, znanstvenici nisu trebali slati rovere i sonde, nego su natrijev klorid otkrili pomoću odbijanja svijetla od njegove površine. Nestrpljivo čekamo što će NASA-ina misija Europa Clipper otkriti 2030. godine, te hoće li potvrditi postojanje vulkana, ili bilo kakvu vulkansku aktinvost na Jupiterovom satelitu.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvor:

• Hartono, N. (2021, May 25). Europa’s Interior May Be Hot Enough to Fuel Seafloor Volcanoes. NASA.
• NASA. (n.d.). NASA’s Europa Clipper Builds Hardware, Moves Toward Assembly. NASA.
• Starr, M. (n.d.). Hints of Hidden Volcanoes Deep Inside Europa Boost Its Chances of Hosting Alien Life. ScienceAlert.
• Wall, M. (2021, May 26). Jupiter’s ocean moon Europa may have deep-sea volcanoes. Space.com

Pratite Kozmos na Google Vijestima.