kozmos.hr
Svemir

Juno snimila ‘ceste’ udaljenog mjeseca Europe

Slika koju je uslikao instrument Stellar Reference Unit (SRU) letjelice Juno prikazuje značajke površine Europe tijekom preleta 29. rujna 2022 (©NASA/JPL-Caltech/SwRI).
objavljeno

NASA-ina svemirska letjelica Juno snimila je zapanjujuću fotografiju Jupiterovog mjeseca Europe otkrivajući fascinantne geološke značajke.

Najbliža ikad uslikana slika Europe

Površina Jupiterovog mjeseca Europe ‘skriva’ zagonetno područje prepuno napuklina ledene kore, a upravo je ovu regiju NASA-ina letjelica Juno nedavno snimila u dosad neviđenoj rezoluciji. Krupni plan ovog oceanskog svijeta snimljen tijekom preleta NASA-ine svemirske letjelice u prvom preletu nakon više od dva desetljeća. Prelet je rezultirao izvanrednim slikama i novim znanstvenim uvidima, a nova fotografija u visokoj razlučivosti pružila je znanstvenicima uvide u Europino podrijetlo.

NASA-ina letjelica u posjetu Europi nakon 22 godine

Ova slika pokriva područje površine od otprilike 150 kilometara puta 200 kilometara, otkrivajući mrežu finih utora i dvostrukih grebena. U gornjem desnom kutu i ispod središta slike vidimo tamne mrlje koje su vjerojatno uzrokovane nečim što izbija odozdo! Površinska značajka u sredini i desnom dijelu slike podsjeća na glazbenu četvrtinu, a dimenzija je 67 kilometara u smjeru sjever-jug uta 37 kilometara u smjeru istok-zapad. Čestice visoke energije koje prodiru na mjesec vidljive su kao male bijele točkice (prisutne na cijeloj slici).

Slika koju je uslikao instrument Stellar Reference Unit (SRU) letjelice Juno prikazuje značajke površine Europe tijekom preleta 29. rujna 2022 (©NASA/JPL-Caltech/SwRI).
Slika koju je uslikao instrument Stellar Reference Unit (SRU) letjelice Juno prikazuje značajke površine Europe tijekom preleta 29. rujna 2022 (©NASA/JPL-Caltech/SwRI).

Nastanak snimke

Crno-bijelu sliku snimio je 29. rujna 2022. godine instrument Stellar Reference Unit (SRU), inače korištenj za usmjeravanje letjelice tijekom približavanja Europi. Fotografija je snimljena na prosječnoj udaljenosti od 412 kilometara i brzini letjelice od 24 kilometra u sekundi. Slika ima razlučivost od 256 do 340 metara po pikselu. Budući da je slika snimljena tijekom noći nije najsvjetlija jer je ‘Jupiterov odsjaj’ samo djelomično obasjavao Europinu površinu.

SRU se pokazao kao vrlo vrijedan znanstveni alat koji znanstvenicima omogućuje otkrivanje plitkih munja unutar Jupiterove atmosfere, promatranje Jupiterovih zagonetnih prstenova i – najnovije – istraživanje nekih od najfascinantnijih geoloških formacija u našem Sunčevom sustavu. Heidi Becker, znanstvenica koja se bavi SRU-om, rekla je da ova slika otkriva nevjerojatne detalje u regiji koja nikada nije mapirana u tako visokoj razlučivosti.

„[Nove snimke] izvrstan su primjer revolucionarnih sposobnosti letjelice Juno. Ove značajke su tako intrigantne. Razumijevanje kako su nastali – i kako su povezani s poviješću Europe – govori nam mnogo toga o unutarnjim i vanjskim procesima koji oblikuju ledenu koru,“ pojasnila je Becker. Tijekom sljedećih nekoliko tjedana znanstvenici će nastaviti analizirati podatke – tim više što je Juno tijekom svog preleta snimila i Jupiterove polove i tako pružila nove podatke i o Europi susjednom planetu.

Površina ledenog mjeseca Europe (©NASA/JPL-Caltech/SWRI/MSSS).
Površina ledenog mjeseca Europe (©NASA/JPL-Caltech/SWRI/MSSS).

Juno i istraživanje Jupitera

„Oduševljeni smo što smo, tijekom naše produžene misije, uspjeli istražiti tri od četiri Galilejeva satelita kao i Jupiterove prstenove,” rekao je glavni istraživač misije Scott Bolton, sretan što je Juno nadmašila svoja inicijalna očekivanja. Letjelica je do sada pružila pogled izbliza na dva Jupiterova najfascinantnija mjeseca i njihove ledene ‘oklope’ koji su, iako u mnogočemu slični, izgledom jako različiti. Godine 2023. letjelica bi trebala detaljnije proučiti Io (Ionu), svemirsko tijelo s najviše vulkanske aktivnosti u Sunčevom sustavu. Nakon što je u prošlosti istražila mjesec Ganimed – najveći mjesec Sunčevog sustava – Juno tako nastavlja znanstvenicima pružati mnoštvo novih podataka.

Europa ima podvodni ‘snijeg’ ispod ledene kore i nije tako slana kako se mislilo

Veličina ekvatorijalnog promjera Europe je oko 90% promjera Zemljinog Mjeseca, što ju čini šestim najvećim mjesecom u Sunčevom sustavu. Prisutnost slanog oceana ispod debele ledene ljuske tjera znanstvenike da se zapitaju je li ocean potencijalno nastanjiv. Europa Clipper, NASA-ina svemirska letjelica koja bi trebala biti lansirana početkom 2030-ih, trebala bi odgovoriti na ovo pitanje – tj. jednom zauvijek odgovoriti na pitanje jesmo li jedini oblik života u Sunčevom sustavu?

15 zanimljivosti o planetu Jupiteru

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube