Europska letjelica Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE) iskoristila je rijetku priliku tijekom putovanja prema Jupiteru i između 2. i 25. studenoga zabilježila prolaz međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS. Riječ je o objektu otkrivenom 1. srpnja u sklopu sustava Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System (ATLAS), koji posljednjih tjedana promatraju NASA, ESA, kineska misija Tianwen-1 u orbiti Marsa i brojni zemaljski teleskopi. Iako je JUICE u ovoj fazi misije formalno u fazi putovanja, bez planiranih mjerenja, tim je odlučio prekinuti rutinu i okrenuti instrumente prema novom posjetitelju iz međuzvjezdanog prostora.
Projektni znanstvenik ESA-e Olivier Witasse opisao je odluku za IFLScience: “Cijela ova kampanja bila je neočekivana za sve. JUICE se trenutačno nalazi u fazi putovanja u kojoj vrijede toplinska ograničenja zbog veće blizine Suncu u odnosu na znanstvenu fazu oko Jupitera. Zbog toga se u ovom razdoblju nisu očekivale nikakve aktivnosti instrumenata, ali zbog jedinstvenosti prilike odlučeno je pripremiti dodatni plan opažanja.”
Letjelica je tijekom studenoga koristila pet instrumenata: kameru, blisko infracrveni snimač, ultraljubičasti spektrometar, submilimetarski instrument i senzor za neutralne atome. Sva su opažanja provedena s udaljenosti od oko 0,5 astronomske jedinice, pa je riječ isključivo o daljinskim mjerenjima, bez mogućnosti da se jasno razluči struktura jezgre kometa.
Witasse je precizirao: “JUICE je promatrao 3I/ATLAS između 2. i 25. studenoga. Koristili smo pet instrumenata: kameru, blisko infracrveni imidžer, UV spektrometar, submilimetarski instrument i senzor za neutralne atome. Nalazimo se daleko, oko 0,5 astronomske jedinice, pa su moguća samo daljinska opažanja.”
Promatranja iz Marsove orbite
Prije nego što podaci s JUICE-a stignu na Zemlju, najdetaljnije informacije o kometu 3I/ATLAS dolaze iz Marsova sustava. NASA je prošloga tjedna objavila opsežan paket snimki prikupljenih tijekom dugog razdoblja blokade američke vlade. U paketu se nalaze ultraljubičaste slike misije MAVEN (Mars Atmosphere and Volatile EvolutioN), podaci sa sonde STEREO i zajedničke misije ESA/NASA SOHO, ali i rijedak prizor kometa snimljen s površine drugog planeta.
U priopćenju je američka agencija navela: “Najbliže snimke kometa zabilježile su NASA-ine letjelice kod Marsa. Ove je jeseni 3I/ATLAS prošao pokraj planeta na udaljenosti od oko 30,6 milijuna kilometara, gdje su ga promatrile tri NASA-ine letjelice. Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) snimio je jedan od najbližih prikaza kometa, dok je orbiter MAVEN (Mars Atmosphere and Volatile EvolutioN) dobio ultraljubičaste podatke koji će pomoći znanstvenicima da shvate njegov sastav. U međuvremenu je rover Perseverance s površine Marsa zabilježio njegov vrlo slab odsjaj.”
Riječ je o prvom slučaju u kojem je međuzvjezdani komet istodobno promatran iz orbite Marsa i s njegove površine. Iako su snimke s Perseverancea slabe i tek jedva odvojive od pozadine, one potvrđuju da se 3I/ATLAS kreće putanjom koja ga je dovela relativno blizu Crvenog planeta prije nego što je nastavio prema vanjskim dijelovima Sunčeva sustava i Jupiteru.
Kašnjenje podataka i buduće misije
Iako je opažačka kampanja s JUICE-a završena, slike i ostali podaci neće stići uskoro. Razlog nije u tajnosti, nego u kombinaciji toplinskih uvjeta i geometrije putanje. Letjelica je projektirana za hladno, slabo osvijetljeno okruženje ledenih Jupiterovih mjeseca, pa u unutarnjem dijelu Sunčeva sustava mora raditi u ograničenom režimu.
ESA je pojasnila: “JUICE se trenutačno nalazi dovoljno blizu Suncu da mu je potrebna dodatna zaštita, pa glavnu antenu visoke usmjerenosti koristi kao toplinski štit. Podaci se prema Zemlji šalju manjom antenom srednje usmjerenosti, uz znatno nižu brzinu prijenosa. Letjelica je pritom i na suprotnoj strani Sunca u odnosu na Zemlju, pa ne očekujemo da ćemo podatke s opažanja kometa 3I/ATLAS primiti prije veljače 2026.”
Sličan način rada primijenjen je i tijekom gravitacijskog manevra pokraj Venere, kada instrumenti nisu smjeli biti uključeni. U zasebnoj izjavi ESA je podsjetila: “JUICE je projektiran za hladno, tamno okruženje Jupitera, pa se u blizini Venere mora prilagoditi pojačanom Sunčevu zračenju. Kako bi zaštitila osjetljive komponente, letjelica koristi glavnu antenu visoke usmjerenosti kao toplinski štit. Zbog toplinskih ograničenja instrumenti za daljinska mjerenja ne mogu biti aktivni tijekom preleta, pa neće biti snimki Venere.”
Dok JUICE koristi usputne prilike za promatranje kometa tijekom puta prema Jupiteru, ESA paralelno priprema misiju osmišljenu upravo za susrete s ovakvim objektima. Comet Interceptor zamišljen je kao nasljednik Rosette, koja je 2014. spustila sondu na komet 67P.
Agencija u najavi misije ističe: “Na temelju iskustva misije Rosetta, koja je 2014. spustila sondu na komet 67P, ESA razvija novu generaciju misija za istraživanje kometa, Comet Interceptor. To će biti prva misija namijenjena posjetu kometu koji dolazi izravno iz vanjskih područja Sunčeva sustava i nosi materijal očuvan još od najranijih faza njegova nastanka. Moguće je, iako vrlo malo vjerojatno zbog njihove rijetkosti, da Comet Interceptor na kraju posjeti i međuzvjezdani komet.”
Za razliku od JUICE-a, čija je primarna zadaća istraživanje Jupiterovih ledenih mjeseca, Comet Interceptor bit će smješten u položaj čekanja i krenut će prema cilju tek kada se otkrije dovoljno zanimljiv komet. Ako se pokaže da je riječ o objektu poput 3I/ATLAS-a, to bi mogao biti prvi planski susret s međuzvjezdanim posjetiteljem, a ne samo sretna slučajnost na putu prema nekoj drugoj znanstvenoj meti.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
