kozmos.hr
Svemir

Jesu li vulkani promijenili Venerinu klimu?

Radarska snimka površine Venere (©ESA).
objavljeno

Novo istraživanje pokazuje da je sveprisutan i veoma aktivan vulkanizam mogao izmijeniti klimu drevne Venere i tako promijeniti uvjete na njenoj površini.

Doba vulkana

Vulkanska aktivnost koja je trajala stotinama do tisućama stoljeća i erupcija ogromnih količina materijala možda su potaknuli transformaciju Venere iz umjerenog i vlažnog svijeta u kiseli staklenik kakvog danas poznajemo – barem tako sugerira nova studija.

U svom radu znanstvenici također raspravljaju o „velikim magmatskim regijama“ prisutnim tijekom povijesti našeg planeta koje su uzrokovale nekoliko masovnih izumiranja prije više milijuna godina. „Razumijevanjem podataka o velikim magmatskim regijama na Zemlji i Veneri možemo utvrditi jesu li ovi događaji možda uzrokovali Venerino trenutno stanje,“ rekao je Michael J. Way, NASA-in znanstvenik i glavni autor studije objavljene u časopisu The Planetary Science Journal.

Mars je ‘živ’: ispod njegove površine nalaze se velike količine tekuće lave

Velike magmatske regije

Velike magmatske regije proizvodi su razdoblja vulkanizma velikih razmjera koji su trajali desecima tisuća ili čak stotinama tisuća godina. Mogu taložiti više od 150 000 kubičnih kilometara vulkanskog kamenja na površinu.

Venera se danas može ‘pohvaliti’ prosječnom površinskom temperaturom od nevjerojatnih 460°C i atmosferom koja je 90 puta većeg tlaka od površinskog tlaka Zemlje. Prema studiji, ova ogromna vulkanska izlijevanja mogla su pokrenuti ove uvjete negdje u drevnoj povijesti Venere.

Konkretno, pojava nekoliko takvih erupcija u kratkom rasponu geološkog vremena (unutar milijun godina) mogla je dovesti do efekta staklenika koji je pokrenuo prijelaz klime planeta iz vlažne i umjerene u vruću i suhu. Velika polja stvrdnutog vulkanskog kamenja pokrivaju ukupno 80% površine Venere, a Way je pojasnio da „iako još nismo sigurni koliko su se često zbivali događaji koji su stvorili ova polja, trebali bismo to moći suziti proučavanjem povijesti Zemlje.“

Erupcija na Tongi izazvala udar 500 puta jači od atomske bombe

Zemlja i Venera – povlačenje paralela

Život na Zemlji pretrpio je najmanje pet velikih događaja masovnog izumiranja od nastanka višestaničnog života prije otprilike 540 milijuna godina, od kojih je svaki izbrisao više od 50% životinjskog svijeta diljem planeta. Prema novoj studiji (ali i mnogim prijašnjim studijama) većina ovih događaja izumiranja ili je uzrokovana ili pak značajno pogoršana erupcijama koje ‘proizvode’ velike magmatske regije.

Radarska snimka površine Venere (©ESA).
Radarska snimka površine Venere (©ESA).

U slučaju Zemlje klimatski poremećaji zbog ovih događaja nisu bili dovoljni da izazovu efekt staklenika kakav je bio na Veneri, a znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti zašto je Zemlja prošla drugačije te aktivno traže odgovore na ovo pitanje.

Kako do odgovora koji tražimo?

Sljedeće NASA-ine misije na Veneru planirane su za lansiranje u kasnim 2020-ima – misija Deep Atmosphere Venus Investigation of Noble gases, Chemistry, and Imaging (DAVINCI) te misija Venus Emisivity, Radio science, InSAR, Topography, And Spectroscopy (VERITAS) – imaju za cilj proučavati podrijetlo, povijest i sadašnje stanje Venere do neviđenih detalja.

Primarni cilj DAVINCI-ja je otkriti više o povijesti prisutnosti vode na Veneri i odgovoriti na pitanje kada je i kako nestala te tako pružiti bolji uvid u to kako se klima na Veneri mijenjala tijekom vremena.

Misija DAVINCI prethodit će VERITAS-u, orbiteru dizajniranom za istraživanje površine i unutrašnjosti Venere s visine. VERITAS bi trebao pomoći znanstvenicima bolje razumjeli vulkansku i nestabilnu povijest ovog susjednog planeta, a time i Venerinu ‘evoluciju’ do sadašnjeg stanja.

Manje vulkanske erupcije mogle bi se pretvoriti u globalnu katastrofu, tvrde stručnjaci

Podatci iz obje misije mogli bi pomoći znanstvenicima da konačno razumiju kako je Venera od vlažnog svijeta umjerene klime postala suh, sparan i negostoljubiv svijet kojeg danas poznajemo. No, studije isto tako mogu pomoći da bolje razumijemo kako je vulkanizam na Zemlji utjecao na život u prošlosti, ali i kako bi mogao utjecati u budućnosti!

Erupcija Tonge pomaže znanstvenicima u razumijevanju udara asteroida na Zemlji

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

M. J. Way et al., „Large-scale Volcanism and the Heat Death of Terrestrial Worlds,“ The Planetary Science Journal (2022).

Nick Oakes (18. studenoga 2022.), „Massive volcanism may have altered ancient Venus’ climate, NASA study finds,“ phys.org (pristup 22. studenoga 2022).

 

 

Pratite Kozmos na Google Vijestima.