Astronomi su otkrili šest nebeskih tijela koja nisu ni planeti ni zvijezde, ali dijele karakteristike i planeta i zvijezda.
U svojoj potrazi za razumijevanjem svemira, astronomi se sve više okreću proučavanju neobičnih svemirskih tijela poznatih kao lutajući svjetovi. Ovi tajanstveni objekti zamagljuju granice između planeta i zvijezda, pružajući vrijedne uvide u procese koji stvaraju oba ova kozmička tijela. Svemirski teleskop James Webb (JWST) nedavno je otkrio šest novih lutajućih svjetova u mladoj maglici. Ovi nalazi, uskoro objavljeni u časopisu The Astronomical Journal, sugeriraju da bi lutajući svjetovi mogli igrati ključnu ulogu u stvaranju nebeskih tijela većih od Jupitera. Novootkriveni objekti mogli bi biti plinoviti divovi, pet do deset puta veći od našeg najvećeg planeta u sunčevom sustavu.
“Istražujemo same granice procesa formiranja zvijezda,” izjavio je Adam Langeveld, astrofizičar sa Sveučilišta Johns Hopkins. “Ako objekt izgleda poput mladog Jupitera, može li se pod određenim uvjetima pretvoriti u zvijezdu? Ovo je ključno pitanje za razumijevanje formiranja i zvijezda i planeta.”
Lutajući svjetovi ili lutajući planeti, su nebeska tijela slična planetima, ali za razliku od njih, nisu gravitacijski vezani za središnju zvijezdu. Umjesto toga, slobodno plutaju svemirom bez stalne orbite. Unatoč svojoj slobodi, način na koji se formiraju i njihove dimenzije čine ih sličnima zvijezdama. Većina lutajućih svjetova nastaje iz materijala izbačenog tijekom ranih faza formiranja planeta, kada su sudari materijala učestali. Neki od njih mogu imati diskove svemirske prašine oko sebe, što je presudno za formiranje zvijezda i planeta. Drugi se formiraju iz molekularnih oblaka koji se urušavaju, ali nemaju dovoljno mase za pokretanje nuklearne fuzije potrebne za stvaranje zvijezda. Iako dijele sličnosti s planetima i zvijezdama, lutajući svjetovi ostaju unutar nejasne granice između ovih dviju kategorija.
Iako je trenutno poznato ili se sumnja na postojanje između 70 i 170 lutajućih planeta, neki znanstvenici vjeruju da bi u našoj galaksiji moglo postojati bilijuni takvih tijela. Novo istraživanje Svemirskog teleskopa James Webb sugerira da lutajući svjetovi čine oko 10 posto svih nebeskih tijela u nedavno promatranom skupu zvijezda NGC1333. U ovoj studiji, tim znanstvenika koristio je podatke iz JWST-ovog najdubljeg istraživanja mlade maglice NGC1333, zvjezdanog skupa udaljenog oko 1.000 svjetlosnih godina od Zemlje, smještenog u zviježđu Persej. Nova slika NGC1333 prikazuje maglicu kako sjaji s dramatičnim prikazima međuzvjezdane prašine i oblaka.
“Korištenjem Webbove iznimne osjetljivosti na infracrvene valne duljine, tražili smo najslabije članove mladog zvjezdanog skupa kako bismo odgovorili na temeljno pitanje: Koliko lagan objekt može nastati poput zvijezde?” izjavio je Ray Jayawardhana, astrofizičar sa Sveučilišta Johns Hopkins. “Otkrili smo da se najmanji slobodno lebdeći objekti koji nastaju poput zvijezda preklapaju po masi s divovskim egzoplanetama koje kruže oko obližnjih zvijezda.”
Istraživanjem nije pronađen nijedan objekt manji od pet Jupiterovih masa, iako JWST ima potrebnu osjetljivost za detekciju takvih tijela. To sugerira da manji nebeski objekti vjerojatno nastaju na način sličan planetima, a ne zvijezdama. Najintrigantniji otkriveni objekt bio je i najslabiji, s procijenjenom masom od oko pet Jupiterovih masa (oko 1.600 puta većom od mase Zemlje) i prašnjavim diskom materijala u blizini. Prisustvo ovog diska ukazuje na to da je objekt mogao nastati na način sličan zvijezdama. Svemirska prašina obično se vrti oko središnjeg objekta u ranim fazama formiranja zvijezda, a takvi diskovi su također ključni za formiranje planeta. Ovaj konkretni disk mogao bi imati važne implikacije za stvaranje “mini” planetarnih sustava.
“Ovi mali objekti s masama sličnim plinovitim divovima mogli bi formirati vlastite planete,” izjavio je Aleks Scholz, astrofizičar sa Sveučilišta St Andrews. “Ovo bi mogla biti kolijevka mini planetarnog sustava, na znatno manjoj skali od našeg Sunčevog sustava.”
Tim je također otkrio novi smeđi patuljak s planetarnim pratiocem, što je rijetko otkriće koje izaziva postojeće teorije o formiranju binarnih sustava. U budućim istraživanjima, tim planira nastaviti istraživati atmosfere ovih nejasnih objekata i usporediti ih s težim smeđim patuljcima i plinovitim divovima. Također će koristiti James Webb za proučavanje sličnih objekata s prašnjavim diskovima kako bi istražili mogućnost da ti diskovi stvaraju mini planetarne sustave slične Jupiterovim i Saturnovim brojnim mjesecima.
