Astronomi su pomoću svemirskog teleskopa James Webb (JWST) otkrili jedan od najmanjih i najslabijih poznatih skupova u kojemu se stvaraju nove zvijezde. Ovaj neobični objekt, nazvan LAP2, mogao bi nam pokazati kako je izgledao svemir u prvim milijunima godina nakon Velikog praska.
Prve zvijezde u svemiru – takozvana populacija III – nastale su od čistog plina, bez “težih” kemijskih elemenata poput kisika, ugljika ili željeza. Te elemente stvorile su tek kasnije generacije zvijezda svojim eksplozijama i širenjem materijala po svemiru.
Zato je potraga za današnjim vrlo siromašnim zvjezdanim skupovima važna. Oni su poput vremenskih kapsula: pokazuju nam kako su izgledali uvjeti u svemiru prije nego što su ga prve zvijezde obogatile kemijskim elementima.
Objekt se skriva iza ogromnog galaktičkog jata Abell 2744, udaljenog milijarde svjetlosnih godina. To jato djeluje kao “kozmičko povečalo”, ono što astronomi nazivaju, gravitacijska leća. Njegova masa savija svjetlost i pojačava sliku udaljenih objekata, tako da teleskop James Webb može vidjeti ono što bi inače bilo preslabo.
Zahvaljujući tom učinku, astronomi su uspjeli otkriti LAP2 i njegove dvije zrcalne slike (nazvane LAP2-a i LAP2-b).
Što znamo o njemu?
LAP2 je izrazito malen: promjer mu je manji od 33 svjetlosne godine (za usporedbu, naš Mliječni put ima oko 100 000 svjetlosnih godina). Masa mu se procjenjuje na tek nekoliko desetaka tisuća Sunčevih masa, što je vrlo skromno u odnosu na velike galaksije.
Posebno je zanimljivo da LAP2 gotovo da nema metale. Udio elemenata poput kisika ili željeza manji je od 0,6 % onoga što ima naše Sunce. To ga svrstava među najčistije, najsiromašnije objekte ikad otkrivene.
Osim toga, LAP2 je vrlo mlad – star najviše deset milijuna godina. To znači da ga promatramo u ranoj fazi formiranja, dok se tek počinje razvijati u stabilan zvjezdani skup.
Astronomi planiraju dodatna, duga promatranja ovoga sustava teleskopom James Webb. Cilj je precizno izmjeriti koliko u njemu stvarno ima kisika i drugih elemenata. To će im pomoći da potvrde je li LAP2 doista jedan od najboljih primjera uvjeta koji su vladali u svemiru neposredno nakon Velikog praska.
Ako se pokaže da je to slučaj, LAP2 bi mogao postati jedan od ključnih “laboratorija” za razumijevanje kako su prve zvijezde i galaksije uopće nastale i kako su svojim životom oblikovale svemir koji danas poznajemo.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
