Svemirski teleskop Hubble snimio je 7. siječnja 2026. međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS i potvrdio postojanje iznimno neobične strukture koja se proteže prema Suncu, a ne od njega. Radi se o mlazu materije koji izaziva sve dosadašnje pretpostavke o ponašanju kometa i predstavlja jednu od najvećih zagonetki ovog misterioznog objekta.
Kada je Hubble prvi put snimio 3I/ATLAS 21. srpnja 2025., astronomi su primijetili da se svijetlo oko objekta proteže dodatno u smjeru Sunca, otprilike dvostruko više nego u drugim smjerovima. Kako prenosi profesor Avi Loeb u svon najnovijem članku, budući da je linija promatranja tada bila udaljena samo 10 stupnjeva od smjera prema Suncu, to znači da je stvarna struktura mlaza zapravo 5,8 puta duža nego što izgleda na projiciranoj slici. Mlaz je oko 11,6 puta duži nego što je širok.
Problem je u tome što je mlaz usmjeren prema Suncu. Kod svih poznatih kometa, rep se uvijek proteže u smjeru suprotnom od Sunca. Razlog je jednostavan: sunčev vjetar gura plin, a pritisak sunčevog zračenja gura prašinu, pa se rep formira u smjeru od Sunca. Objekt 3I/ATLAS pokazuje pravi fizički antirep koji nije optička iluzija nastala zbog posebnog kuta promatranja.
Profesor Avi Loeb napisao je tri znanstvena rada u pokušaju da objasni fiziku ovog fenomena. Prvi rad iz te serije, koji je napisao s kolegom dr. Ericom Ketom, poslan je na objavljivanje u časopis The Astrophysical Journal Letters. Urednik ih je obavijestio da rad neće biti poslan na recenziju jer “vjerujem da bi vaši rezultati bili od prilično ograničenog interesa za astrofizičku istraživačku zajednicu u cjelini”. Razočarani, autori su rad poslali konkurentskom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, gdje je prihvaćen nakon vrlo povoljnog izvješća recenzenta. Ovaj slučaj pokazuje koliko je subjektivan urednički i recenzentski proces u akademskoj zajednici.
Mlaz dug 400.000 kilometara
Danas je jasno da je antirep jedna od glavnih anomalija objekta 3I/ATLAS. Snimke napravljene nakon prolaska kroz perihelij tijekom posljednja dva mjeseca, iz različitih perspektiva, jasno pokazuju istaknuti mlaz koji se proteže 400.000 kilometara od jezgre prema Suncu.
Najnovija Hubbleova snimka iz 7. siječnja 2026. dodatno potvrđuje postojanje antirepa. Primjena Larson-Sekaninog rotacijskog gradijentnog filtra, koji uklanja kružno simetrično svjetlo oko jezgre, otkriva trostruku strukturu mlazova. Glavni mlaz je usko kolimiran i usmjeren prema Suncu kao antirep. Dva sporedna mlaza jednako su kutno odmaknuta jedan od drugog i od antirepa, ali nisu okrenuta od Sunca kako bi se očekivalo od poznatog kometnog repa.
Kao što je utvrđeno iz prve Hubbleove snimke 21. srpnja 2025., antirep je usko kolimiran i za red veličine duži nego što je širok. Uska kolimacija i istaknutost antirepa iznenađuju jer mlaz prolazi kroz suprotni pritisak sunčevog vjetra i sunčevog zračenja. Loeb smatra da fizika odgovorna za ovaj izvanredni antirep nije “od prilično ograničenog interesa za astrofizičku istraživačku zajednicu”.
Iz gibanja antirepa oko osi rotacije dok se 3I/ATLAS približavao Suncu postalo je jasno da je os rotacije usmjerena prema Suncu s odstupanjem od samo 7 stupnjeva na velikim udaljenostima. Prema Loebu, to predstavlja još jednu neobjašnjenu anomaliju, uz usklađenost putanje objekta s ravninom ekliptike. Svaka od tih pojava ima vjerojatnost manju od jedan posto, a njihova kombinirana geometrija je nevjerojatna na razini ispod 0,0001.
NASA nije spomenula anomalije
Dužnosnici NASA-e nisu spomenuli ove geometrijske anomalije na press konferenciji o objektu 3I/ATLAS 19. studenoga 2025., kada su zaključili da se objekt ponaša kao obični komet. Ako se ignoriraju neobjašnjene anomalije, može se zaključiti da u njemu nema ničeg iznenađujućeg, kaže Loeb. Najlakši način da se tvrdi kako nešto potpuno razumijemo jest ignorirati ono što o tome ne razumijemo.
Temelj znanosti je poniznost u učenju, a ne arogancija stručnosti. Koja je svrha bavljenja znanošću ako praktičari tvrde da razumiju prirodu na temelju prošlog znanja čak i kada podaci pokazuju da možda nešto propuštaju. Naša sposobnost da naučimo nešto novo ograničena je našom spremnošću da priznamo što nam nedostaje. Anomalni podaci ne bi trebali biti “od prilično ograničenog interesa za astrofizičku istraživačku zajednicu”, već bi trebali biti od velikog interesa.
Znanost je zabavna sve dok je tretiramo kao iskustvo učenja. Radoznalost je istinska osobina uma početnika. Loeb se nada da će sljedeća generacija znanstvenika biti bolja od njegove generacije u revolucioniranju naše percepcije kozmičkog susjedstva. Svemir neće izgledati kao usamljeno mjesto ako pronađemo stanovnike u našoj kozmičkoj ulici. Pronalazak tih stanovnika ažurirao bi prioritete čovječanstva izvan Zemlje.
Na forumu WORLD.MINDS koji je vodio Rolf Dobelli prije nekoliko dana, profesor Loeb upitao je povjesničara Sir Nialla Fergusona: “Može li znanost dovesti čovječanstvo do znatno bolje budućnosti od njegove prošlosti?” Niall je odgovorio da znanost nije odvojena od politike moći. Tvrdio je da su se ljudi kroz povijest razvijali kao borci i ubojice. Dvadeseto stoljeće vidjelo je izvanredna znanstvena otkrića i neviđena masovna ubojstva. Niall je sugerirao da te činjenice nisu nepovezane.
Niall je u pravu što se tiče naše prošlosti, kaće Loeb.
Isto tako, profesor s Harvarda je pun nade da će susret s razvijenijom izvanzemaljskom civilizacijom učiniti našu budućnost boljom, jednom kada primimo inspiraciju od zvijezda. Kao što je Oscar Wilde primijetio: ““Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda” Iz tog razloga, kada promatramo međuzvjezdane objekte u našem dvorištu, kaže Loeb, ne bismo trebali tretirati njihove anomalije kao “od prilično ograničenog interesa”. Umjesto toga, trebamo se usredotočiti na razumijevanje anomalija objekta 3I/ATLAS, počevši od njegovog antirepa. Ovaj posjetitelj našeg dvorišta nije obična ulična mačka jer mu rep izlazi iz čela, zaključuje Loeb.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
