Nova istraživanja pobijaju staru pretpostavku da je drevno naselje u istočnom Ekvadoru nestalo u kataklizmičnoj erupciji. Umjesto naglog uništenja, čini se da je kultura postupno propadala kroz nekoliko stoljeća, iz razloga koji i dalje ostaju nepoznati.
Drevna metropola u srcu šume
U dolini Upano, na prijelazu između Anda i Amazonske prašume, arheolozi su otkrili kompleks s više od 7.000 građevina povezanih cestama i nasipima, veći od slavnog Machu Picchua. Radiougljična analiza pokazuje da je grad bio naseljen od oko 700. godine prije Krista, a napušten oko 550. godine poslije Krista.
Zbog sloja vulkanskog pepela pronađenog na lokalitetu dugo se smatralo da je „Izgubljeni grad“ uništila erupcija obližnjeg vulkana Sangay. No novija istraživanja dovela su u pitanje tu teoriju: količina pepela nije dovoljna da bi predstavljala kataklizmu, a nema ni drugih dokaza o nagloj propasti.
Dokazi iz jezera
Kako bi provjerili hipotezu o erupciji, znanstvenici su analizirali taloge iz obližnjeg jezera Cormorán. Nisu pronašli znakove naglog nakupljanja pepela, čime je odbačena mogućnost da je naselje doživjelo „pompejski scenarij“.
Analize fosiliziranog peluda otkrile su nešto drugo: poljoprivredne aktivnosti postupno su slabile. Sedimenti pokazuju da je grad svoje zlatno doba imao između 500. godine prije Krista i 200. godine poslije Krista, kada je uzgoj kukuruza i gospodarenje šumama doseglo vrhunac.
Stanovnici su tada intenzivno sadili i obnavljali johe, drvo koje su koristili za gradnju i ogrjev. Takve aktivnosti vidljivo su preoblikovale šumski krajolik u radijusu od desetak kilometara oko glavnog kompleksa.
Spor pad i napuštanje
Oko 200. godine počeli su se javljati prvi znakovi obnove prašumske vegetacije, što ukazuje na smanjenje ljudske prisutnosti u regiji. Taj proces trajao je gotovo 350 godina, sve dok naselje nije potpuno napušteno oko 550. godine.
Što je dovelo do tako dugotrajnog propadanja, zasad ostaje nepoznato. Autori studije, objavljene u časopisu Nature Communications, priznaju da njihovi rezultati „otvaraju temeljno, ali još uvijek neodgovoreno pitanje: zašto je mjesto u koje je uloženo toliko truda ipak postupno napušteno?“
Sudbina “Izgubljenog grada Amazonije” i dalje je obavijena velom misterija. Ono što je sigurno jest da njegov nestanak nije bio posljedica jedne katastrofe, već dugog i tihog procesa – možda još intrigantnijeg od same ideje o vulkanskoj kataklizmi.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
