Znanstvenici istraĹľuju porijeklo Ĺľivota na Zemlji i otkrivaju iznenaÄ‘ujuće informacije o povijesti vode na našem planetu. Nedavna otkrića ukazuju na to da voda koju svakodnevno konzumiramo moĹľe biti mnogo starija nego što smo prethodno vjerovali, ÄŤak i starija od Sunca. Promatranjem stanja vode unutar našeg SunÄŤevog sustava, astronomi su otkrili vezu s vodom u “interstelarnom mediju” – prostoru izmeÄ‘u zvijezda. Znanstvenici su prouÄŤavali mladu zvijezdu zvanu V883 Orionis, smještenu otprilike 1.305 svjetlosnih godina od Zemlje. Njihova analiza otkrila je da voda prisutna u ranoj fazi solarnog sustava zvijezde sadrĹľi identiÄŤne kemijske oznake kao voda u našem vlastitom SunÄŤevom sustavu, unatoÄŤ tome što je stara milijardama godina.
Voda prvo
Kao rezultat njihova istraĹľivanja, znanstvenici tvrde da je voda unutar našeg SunÄŤevog sustava nastala mnogo prije Sunca, koje se procjenjuje da ima 4.6 milijarde godina. Studiju su suautorirali Merel van ‘t Hoff s University of Michigan, a objavljena je u ÄŤasopisu Nature. Tim istraĹľivaÄŤa objavio je priopćenje u kojem naglašava da “ovo otkriće sugerira da je voda u našem SunÄŤevom sustavu nastala mnogo ranije nego što se ranije smatralo, prije formiranja Sunca, planeta i kometa”.
Drugi planetarni sustavi
Kako je objasnila van ‘t Hoff: “Prethodna istraĹľivanja već su potvrdila postojanje vodenog leda unutar interstelarnog medija. MeÄ‘utim, naša otkrića ukazuju na to da se ova voda izravno integrirala u naš SunÄŤev sustav tijekom njegove rane faze formiranja. Ovo otkriće je znaÄŤajno jer sugerira da su i drugi planetarni sustavi moĹľda takoÄ‘er akumulirali znaÄŤajne koliÄŤine vode.” Studija je koristila Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) lociran u ÄŚileu, a posebno se usredotoÄŤila na “liniju snijega” – podruÄŤje oko mladih, razvijajućih zvijezda gdje se voda pretvara u led.
Teleskopi kao alat
Teleskopi se koriste za promatranje svjetlosti koja dolazi iz oblaka u dubokom svemiru. Nedavna istraĹľivanja ukazuju da je omjer vodika u vodi u tim podruÄŤjima izrazito sliÄŤan onome u našem SunÄŤevom sustavu. Kako navodi Europska juĹľna opservatorija ALMA: “Astronomi mogu koristiti ovu svjetlost za prouÄŤavanje kemijskih i fiziÄŤkih uvjeta u molekularnim oblacima – gusto naseljenim podruÄŤjima plina i prašine gdje se raÄ‘aju nove zvijezde. Iako su ta podruÄŤja svemira tamna i nevidljiva u vidljivom svjetlu, zraÄŤe sjajno u milimetarskom i submilimetarskom dijelu elektromagnetskog spektra.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr