Visoko iznad zaleđene pustoši Antarktike, na visini od 40 kilometara, lebdi golemi stratosferski balon. Na njemu su antene koje neumorno slušaju šapat svemira — tragajući za česticama koje gotovo nikad ne ostavljaju trag. No ono što je zabilježeno 2016. i 2018. zbunjuje fizičare i danas: dva radijska impulsa koja kao da dolaze iz dubine Zemlje.
Eksperiment ANITA (engl. Antarctic Impulsive Transient Antenna) provodi se pomoću balona opremljenog radijskim prijemnicima, koji nadlijeće Antarktiku u potrazi za neutrinima — subatomskim česticama koje gotovo nikad ne stupaju u interakciju s materijom.
“Na balonu imamo radijske antene koje usmjeravamo prema ledu, tražeći signale koji nastaju kad neutrin pogodi led i stvori radijski bljesak”, pojasnila je Stephanie Wissel, fizičarka sa Sveučilišta Penn State.
Iako je i samo otkrivanje neutrina već znanstveni izazov, ono što je ANITA detektirala bilo je još neobičnije: dva signala došla su iz smjera ispod horizonta — kao da su prošli kroz tisuće kilometara Zemljine unutrašnjosti i ponovno izronili na površinu.
Fizika ne dopušta ono što su detektori vidjeli
Ti radijski impulsi — zabilježeni tijekom treće i četvrte misije ANITA — došli su pod kutem od 30 stupnjeva ispod horizonta. Da bi došli do antena, morali bi proći kroz 6.000 do 7.000 kilometara stijene. Po zakonima fizike, takvi bi signali trebali biti apsorbirani mnogo prije izlaska na površinu.
Početna hipoteza bila je da su ih proizveli tzv. tau-neutrini, koji se u ledu mogu pretvoriti u kratkotrajne tau-leptone. Ovi bi leptoni zatim mogli proizvesti sekundarni signal u atmosferi — takozvani zračni tuš. No kako navodi novi rad znanstvenika iz Opservatorija Pierre Auger u Argentini, upravo je ta mogućnost sada isključena.
“Signali bi morali nastati nakon što neutrini pređu 8 do 10 duljina interakcije kroz Zemlju — što je statistički gotovo nemoguće”, pišu autori rada. “Da su ti neutrini doista toliko prisutni, već bismo ih detektirali u IceCubeu ili kod nas, u Augeru.”
U analizi koja je uključivala i podatke iz opservatorija IceCube, istraživači nisu pronašli ništa što bi objasnilo ANITA-inu detekciju. Nema sličnih impulsa, nema znakova očekivanih polarizacija, nema refleksija s leda koje bi stvorile takvu orijentaciju signala.
“Isključili smo najvjerojatnija objašnjenja u okviru poznate fizike,””stoji u zaključku rada. “Ostaje mogućnost da su uzrokovani nekom još nepoznatom česticom — ali nijedna zasad poznata ne zadovoljava uvjete.”
Paralelni svemiri? Teorije koje su otišle predaleko
Među brojnim nagađanjima našla se i teorija iz 2018., prema kojoj su impulsi dokaz postojanja paralelnog svemira u kojem vrijeme teče unatrag. Prema toj ideji, neka hipotetska čestica tamne tvari — tzv. desnoruki neutrino — mogla bi se raspasti unutar Zemlje i izazvati signal.
No NASA i Sveučilište Hawaiʻi, koji su sudjelovali u eksperimentu ANITA, ubrzo su se distancirali od te spekulacije.
“NASA i tim Petera Gorhama ne vjeruju da podaci dokazuju postojanje paralelnog svemira,” navodi se u priopćenju. “Mediji su netočno povezali naš eksperimentalni rad s vanjskim hipotezama koje nemaju veze s projektom.”
Unatoč isključenju najlogičnijeg scenarija, odgovor još nije na vidiku. ANITA je i dalje jedini eksperiment koji je zabilježio ovakve impulse. Znanstvenici polažu nade u nasljednika — novi balon pod imenom PUEO, koji bi trebao imati osjetljivije detektore i pružiti više podataka.
“Moguće je da postoji još neotkriveni fenomen radijskog širenja u blizini leda ili horizonta — nešto što tek trebamo razumjeti,” rekla je Wissel. “S PUEO-om bismo mogli uhvatiti više ovakvih anomalija, a možda konačno i shvatiti što su zapravo.”
Dok se to ne dogodi, dva impulsa iz srca Antarktike ostaju jedno od najneobičnijih otkrića suvremene astrofizike.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
