Pitanje o prisutnosti planeta veličine Zemlje u svemiru ponovno je postalo predmetom interesa nakon što je otkriveno sedam takvih planeta u orbiti oko crvenog patuljka u sustavu TRAPPIST-1. Ovo otkriće pokreće raspravu o tome je li vjerojatnija pojava planeta sličnih Zemlji oko crvenih patuljaka ili zvijezda sličnih našem Suncu.
Potraga za egzoplanetima sličnima Zemlji
Naša Zemlja trenutno je jedini poznati oblikovatelj života, što usmjerava naše istraživanje ka planetima slične veličine u potrazi za potencijalno naseljivim egzoplanetima. Interes za ovo područje dodatno je porastao nakon otkrića sedam planeta u orbiti oko crvenog patuljka TRAPPIST-1, potičući rasprave o tome koliko su takvi planeti uobičajeni oko crvenih patuljaka u usporedbi sa zvijezdama poput Sunca.
Lansiranje Keplerova svemirskog teleskopa 2009. godine označilo je početak nove ere u potrazi za egzoplanetima, rezultirajući identifikacijom gotovo 5,000 potencijalnih egzoplaneta (do danas ih je potvrđeno 5,528). Misija se završila 2018. godine, a TESS (Transiting Exoplanet Survey Satellite) preuzeo je zadatke istraživanja.
Rani rezultati iz Keplera ukazivali su na veću učestalost egzoplaneta veličine Zemlje u naseljivim zonama oko M-patuljaka. Ipak, ovi su podaci od tada pažljivo revidirani, što je dovelo do potrebe za njihovom ponovnom evaluacijom.
Nedavna otkrića i reevaluacije
Najnovije istraživanje, sažeto u radu pod nazivom “Nema dokaza za više planeta veličine Zemlje u naseljivoj zoni Keplerovih M u usporedbi sa FGK zvijezdama”, zaronilo je dublje u ove rezultate. Rad je prihvaćen za objavu u Astronomical Journalu i trenutno je dostupan na arXivu, a vodi ga Galen Bergsten iz Lunar and Planetary Laboratory na Sveučilištu u Arizoni.
Autori istraživanja izražavaju skepsu, naglašavajući: “Pouzdane detekcije planeta veličine Zemlje u naseljivim zonama i dalje izmiču u Keplerovom uzorku, čak i kad je riječ o M-patuljcima.” Oni dovode u pitanje prethodne procjene učestalosti takvih planeta temeljene na Keplerovim podacima, sugerirajući da bi te procjene mogle biti nerealne.
Primarna misija Keplera bila je praćenje planeta veličine Zemlje u orbiti oko zvijezda sličnih Suncu, s posebnim naglaskom na dugoročna promatranja. Međutim, zbog mehaničkih kvarova, ova je faza skraćena, ostavljajući istraživače s nepotpunim podacima i prisiljavajući ih na oslanjanje na postojeće informacije.
Promjena perspektive s Gaia
Lansiranje svemirskog teleskopa Gaia Europske svemirske agencije 2013. godine označilo je prekretnicu, pružajući preciznija mjerenja zvijezda. Gaia je otkrila da su mnoge zvijezde (i njihovi planeti) veći i topliji nego što se prvotno mislilo.
Nastavlja se potraga za razjašnjavanjem broja planeta veličine Zemlje u naseljivim zonama različitih tipova zvijezda. Sada kada znamo da Keplerovi podaci nisu potpuno točni, istraživači ponovno obračunavaju na temelju podataka i iz Keplera i iz Gaie, dolazeći do znatno manjih brojki.
Istraživanje zaključuje: “Na temelju procjene udaljenosti planeta od svoje zvijezde, nismo pronašli dovoljno dokaza koji bi podržali tvrdnju da M-patuljci imaju više planeta veličine Zemlje od FGK zvijezda u zonama naseljivosti.” Iako ovo istraživanje pruža nova saznanja o temi, to sigurno nije konačna riječ po ovom pitanju. Nastavak istraživanja i bolji podaci bez sumnje će dovesti do dubljeg razumijevanja.
Međutim, kada je riječ o crvenim patuljcima, njihova potencijalna naseljivost ostaje složeno pitanje, a njihova tendencija ispuštanja visokih razina radijacije mogla bi učiniti njihove pretpostavljene naseljive zone manje gostoljubivima nego što se prvotno mislilo.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
