Svemirski teleskop Hubble snimio je zvijezdu rođenu 900 milijuna godina nakon Velikog praska, što predstavlja snimku najudaljenije poznate pojedinačne zvijezde – a ne galaksije – ranoga svemira.
Hubble doveden ‘do granica’
Hubble svakim danom pomiče svoje granice potencijala istraživanja svemira. Znanstvenici su objavili podatke iz svemirskog teleskopa Hubble o zvijezdi ili zvjezdanom sustavu nastalom otprilike 900 milijuna godina nakon Velikog praska.
Riječ je o zvjezdanom objektu (ili sustavu) koji je daleko udaljeniji od ijednog drugog sličnog objekta kojeg smo do sada vidjeli. To znači da je Hubble pružio pogled u jednu od najranijih faza koje su ljudi ikada vidjeli u našem svemiru.
Ovaj tajanstveni objekt nije zanimljiv samo zbog svoje veličine, već je i nevjerojatno udaljen od naše Zemlje. Točnije, toliko je udalje da bi samo svemirski teleskop James Webb mogao nadmašiti Hubbleova nevjerojatna otkrića. Hubble pomiče svoje granice prema novim horizontima.
Nevjerojatna udaljenost
Ovaj ljudskom poimanju prostora neopisivo udaljen objekt dobio je nadimak „Earendel“ – od staroengleskog „jutarnja zvijezda“ ili „svjetlo u usponu“.
Kako bi uočili ovaj objekt astronomi su koristili ‘gravitacijsko leće’ – značajku svemira gdje se svjetlost udaljenih objekata povećava gravitacijom bližih. Znanstvenici procjenjuju da je Earendelova masa više od 50 puta veća od Sunčeve, s crvenim pomakom od 6.2.
Crveni pomak odražava kako se svjetlost ‘proteže’ dok se kreće kroz svemir, ali također služi kao kozmička vremenska oznaka (a time i oznaka udaljenosti) astronomskih objekata. Što je veća vrijednost crvenog pomaka, to je objekt udaljeniji. Zvijezde koje smo ranije uočavali pomoću gravitacijske leće bili su u crvenim pomacima od 1 do 1.5.
Važnost otkrića
Kako bi promatrali ovaj kozmički objekt, astronomi su usmjerili Hubbleov pogled na gigantski skup galaksija nazvan WHL0137-08. Ova gigantska skupina galaksija toliko je velika da kolektivna gravitacijska sila iskrivljuje okolni prostor-vrijeme. Ovo savijanje ujedno rezultira savijanjem svjetlosti što nam pak – ako su ispravno poravna s nama na Zemlji – omogućuje da vidimo pozadinske objekte pri iznimno velikom povećanju.
Ovo opažanje također je prvo takve vrste. Naime, iako je Hubble u prošlosti galaksije koje su nastale svega 300 ili 400 milijuna godina nakon Velikog praska, ovo je najranija pojedinačna zvijezda koju smo do sada uočili. Kod ranijih otkrića izvori svjetlosti iz bezbrojnih zvijezda pomiješane su zajedno, dok na novoj snimci po prvi put „možemo vidjeti samo ovu zvijezdu,“ rekao je Brian Welch, vodeći autor studije u kojoj je istraživački tim predstavio Hubbleovo otkriće.
Nastavak istraživanja
Otvoreno pitanje ostaje je li ovaj udaljeni objekt zvijezda ili dvostruki zvjezdani sustav. Kako god bilo, ovo „je daleko najudaljenija pojedinačna zvijezda koju smo ikada vidjeli. Ovo će biti naša najbolja prilika da proučimo kakva je bila jedna specifična imasivna zvijezda u ranom svemiru,“ rekla je Jane Rigby iz NASA-e, koautorica studije.
Iako ne znamo temperaturu, masu ili spektralna svojstva zvijezde, ove bi informacije mogle uskoro biti otkrivene kada svemirski teleskop James Webb postane potpuno operativan i pruži pogled u rani svemir.
Rani svemir vrvio je lutajućim crnim rupama
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Brian Welch et al., „A highly magnified star at redshift 6.2,“ Nature (2022).
