Svemirski teleskop Hubble snimio je najdetaljniju fotografiju međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS i suzio procjenu veličine njegove ledene jezgre. Više NASA-inih misija paralelno promatra objekt kako bi utvrdile njegov sastav i fizikalna svojstva.
Što je Hubble zabilježio
Tim astronoma zabilježio je neočekivanog međuzvjezdanog posjetitelja preciznom optikom Hubblea. Na temelju podataka procjenjuju da promjer čvrste, ledene jezgre iznosi najviše 5,6 kilometara, a mogao bi biti i oko 320 metara. Unatoč strožim ograničenjima u odnosu na ranije zemaljske procjene, sama jezgra zasad se ne može izravno vidjeti, ni Hubbleom.
Hubble je snimio i oblak prašine koji izbija s osunčane strane te naznaku repa koji se proteže od jezgre. Iz podataka proizlazi količina izbačene prašine tipična za komete prvi put uočene na udaljenosti oko 483 milijuna kilometara od Sunca. Ponašanje je slično kometima koji potječu iz našeg Sunčeva sustava. Razlika je u tome što je ovaj posjetitelj nastao u drugom planetarnom sustavu unutar Mliječne staze.
Kako ga prate misije i zašto je brzina rekordna
Uz Hubble, komet promatraju i druge NASA-ine misije, uključujući Svemirski Teleskop James Webb, TESS (Transiting Exoplanet Survey Satellite) i opservatorij Neil Gehrels Swift, a podatke nadopunjuje partnerstvo s opservatorija W. M. Keck. Ta će opažanja dodatno precizirati spoznaje o objektu, uključujući njegov kemijski sastav.
3I/ATLAS prolazi kroz Sunčev sustav brzinom od oko 209 000 kilometara na sat, rekordnom za posjetitelja našeg sustava. Ta brzina upućuje na dug put kroz međuzvjezdani prostor, gdje su mu gravitacijski potisci pri prolascima pokraj zvijezda i maglica postupno povećavali brzinu. “Nitko ne zna odakle je komet došao. To je kao da na tisućinku sekunde ugledate metak iz puške. Ne možete pouzdano rekonstruirati put i odrediti gdje je krenuo”, rekao je David Jewitt sa Sveučilišta u Kaliforniji u Los Angelesu, voditelj znanstvenog tima za Hubbleova opažanja.
Rad će biti objavljen u časopisu The Astrophysical Journal Letters, a već je dostupan na otvorenom serveru arXiv. “Ovaj posljednji međuzvjezdani turist dio je ranije neotkrivene populacije objekata koji će se postupno pojavljivati”, dodao je Jewitt. “Sada je to moguće jer imamo moćne preglede neba kakve prije nismo imali. Prešli smo prag.”
Komet 3I/ATLAS otkrio je sustav ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System) 1. srpnja 2025., na udaljenosti oko 676 milijuna kilometara od Sunca. Iako ne predstavlja prijetnju Zemlji, promatranja NASA-inih teleskopa podupiru stalnu zadaću agencije da pronađe, prati i bolje razumije objekte bliske Zemlji. 3I/ATLAS trebao bi ostati vidljiv zemaljskim teleskopima do rujna, zatim će proći preblizu Suncu za opažanje i očekuje se ponovno pojavljivanje početkom prosinca. Nadolazeća opažanja trebala bi dodatno razjasniti prirodu ovog međuzvjezdanog putnika.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
