kozmos.hr
Jeste li znali?

Hoće li velika Jupiterova oluja ikada nestati?

'Zarobljena' između dvije mlazne struje Velika crvena pjega je anticiklona koja se vrti oko središta visokog atmosferskog tlaka zbog čega se rotira u suprotnom smislu od uragana na Zemlji (©NASA/JPL/Space Science Institute).
objavljeno

Astronome već stoljećima fascinira Jupiterova ‘Velika crvena pjega’, a zadnjih godina primjećujemo da se smanjuje što otvara pitanje – hoće li ikada nestati?

Jupiterove oluje

Jupiter je najveći planet u našem solarnom susjedstvu te ujedno dom jednog od najekstremnijih vremenskih uvjeta našeg sustava. Još od prvih pogleda na Jupiter – a pogotovo s modernim tehnologijama fotografiranja – bilo jasno da je riječ o svijetu punom oluja. Neke od ovih oluja su relativno male, dok su druge veće od našeg cijelog planeta!

Usporedba veličine Zemlje u odnosu na Veliku crvenu pjegu (NASA).
Usporedba veličine Zemlje u odnosu na Veliku crvenu pjegu (©NASA).

Velika crvena pjega

Najveća od svih ovih oluja poznata je kao Velika crvena pjega. Ova velika crvena pjega – navodno je – prvi puta uočena davne 1664/5. godine. Međutim, dio znanstvenika smatra da se prve opservacije velike Jupiterove oluje zapravo odnose na neku drugu oluju te da o Velikoj crvenoj pjegi možemo govoriti tek od 19. stoljeća (tj. od prvog sigurnog viđenja 1830. godine).

Točnije, smatraju da je inicijalna opservacija Roberta Hooka iz 1664. godine bila oluja u nekom drugom pojasu ili čak samo sjena koju je na površinu plinovitog diva bacao jedan od Jupiterovih planeta. Oluja koju su naknadno uočili drugi astronomi kroz 17. stoljeća također, prema dijelu znanstvenika, predstavlja drugačiju oluju.

Ekstremna ciklona

Kako god bilo – da je oluja postojala i prije 1665. godine ili ne – riječ je o najvećoj oluji u našem Sunčevom sustavu, veličine našeg cijelog planeta. Ovo mjesto je zapravo ciklona, slična uraganima i ciklonima koje imamo na Zemlji, samo nebrojeno puta veća i ekstremnija.

Velika crvena pjega sastoji se od snažnih vjetrova koji pušu u krug. Ovi vjetrovi su više od pet puta brži od bilo kojeg uraganskog vjetra na Zemlji. Ipak, zadnjih godina počeli smo uočavati da se pjega pomalo smanjuje – prije oko 100 godina bila je tri puta veća nego danas. Ova činjenica potaknula je pitanje: hoće li jednoga dana potpuno nestati?

Pojasevi oluja

Jupiterove svijetle pruge zapravo su oblaci koji se dižu, dok su tamne pruge oblaci koji tonu. Kada vidite tamne i svijetle pruge jednu pored druge na Jupiteru, zapravo vidite vjetrove koji pušu u suprotnim smjerovima. Kada se to dogodi, mogu pokrenuti velike ciklone.

Ljudi promatraju Veliku crvenu pjegu najmanje 200 godina i kroz gotovo cijeli ovaj period obilježje pjege su snažni vjetrovi. Ipak i ova oluja – kao i sve druge (bilo na Zemlji ili u svemiru) – mijenja se iz dana u dan. Ponekad izgleda okruglo, ponekad više izduženo (kao jaje). Boja oluje se također mijenja od smeđe-crvene do blijedo-crvene, a povremeno izgleda gotovo bijelo.

'Zarobljena' između dvije mlazne struje Velika crvena pjega je anticiklona koja se vrti oko središta visokog atmosferskog tlaka zbog čega se rotira u suprotnom smislu od uragana na Zemlji (©NASA/JPL/Space Science Institute).
‘Zarobljena’ između dvije mlazne struje Velika crvena pjega je anticiklona koja se vrti oko središta visokog atmosferskog tlaka zbog čega se rotira u suprotnom smislu od uragana na Zemlji (©NASA/JPL/Space Science Institute).

Zašto se pjega smanjuje?

Da bismo razumjeli zašto se smanjuje, pomaže prvo razumjeti zašto se ciklone smanjuju (i na kraju prestaju) na Zemlji. Na Zemlji se cikloni često formiraju iznad dubokih, toplih oceana prije nego što prijeđu na tvrdo tlo ili hladniju vodu. Kada vjetrovi ciklone dođu iznad tvrdog tla vjetrovi se usporavaju (i stoga ciklona usporava).

Na Zemlji, ciklone obično počinju iznad velikih toplih oceana, ali usporavaju kako se kreću u hladnija područja ili se razbijaju o kopno. Cikloni na Zemlji također su pogođeni drugim vremenskim prilikama i vjetrovima koji ih okružuju, zbog čega se ciklona ‘ljušti’ u roku od nekoliko dana.

Međutim, Jupiter nema tvrdu površinu kao Zemlja. Iako se zrak u Jupiterovim oblacima smrzava, zrak prema unutra je vrlo vruć. Ovaj vrući zrak daje olujama obilje energije da traju mjesecima, ako ne i godinama.

Crvena pjega i njena budućnost

Dakle, čak i dok se Velika crvena oluja smanjuje, zapravo i dalje ima dovoljno energije da se nastavi vrtjeti. Također ako promatramo slike pjege kroz duži period možemo vidjeti kako se njeni rubovi ‘ljušte’ dok se udara u druge oluje i vjetrovi oko njega.

Međutim, astronomi još uvijek ne znaju hoće li ova oluja u potpunosti nestati. Neki misle da bi se jednog dana mogla raspasti u mnogo manjih oluja.

Svemirska sonda Juno od 2016. godine aktivno istražuje Jupiterovu površinu te se možemo nadati da će njene opservacije donijeti nove podatke koji će pomoći odgovoriti na pitanje budućnosti velike pjege.

15 zanimljivosti o planetu Jupiteru

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Roberto Molar Candanosa (7. kolovoza 2017.), „Jupiter’s Great Red Spot: A Swirling Mystery,“ nasa.gov (pristup 2. svibnja 2022).

Lucyna Kedziora-Chudczer (2. svibnja 2022.), „Will the big storm on Jupiter ever go away?,“ space.com (pristup 2. svibnja 2022).

Anonymus, „Great Red Spot,“ Encyclopedia Britannica (pristup 2. svibnja 2022).

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji - te uživa u gledanju svega povezanog sa Star Warsom.