Ambiciozni NASA-in program Artemis, osmišljen za povratak astronauta na površinu Mjeseca, suočava se s još jednim zastojem. S misijom Artemis III, koja je sada odgođena do 2027. godine, postavlja se pitanje: hoće li ove odgode omogućiti Kini da pretekne SAD u modernoj svemirskoj utrci?
Najnovija NASA-ina najava pomiče lansiranje misije Artemis II, koja treba testirati svemirsku letjelicu Orion s posadom, na 2026. godinu. Prvotno planirano za 2024., Artemis II ključna je faza prije nego što Artemis III pokuša spustiti astronaute blizu južnog pola Mjeseca. Ipak, čak ni novi cilj za 2027. godinu nije siguran, što izaziva zabrinutost da bi SAD mogao izgubiti prednost pred Kinom, koja ubrzano razvija vlastite lunarne ambicije.
Zašto dolazi do odgoda misija Artemis
Program Artemis suočio se s brojnim odgodama od samog početka. Prvotno predstavljen 2012. godine, program je trebao poslati svoju prvu besposadnu misiju na Mjesec do 2016. Međutim, tehnički izazovi i prekoračenje proračuna usporili su njegov napredak. Bivša zamjenica administratora NASA-e Lori Garver u intervjuu iz 2022. izjavila je: “Čak ni ja nisam mogla zamisliti koliko će [raketa SLS] kasniti i koliko će nadmašiti proračun… Koštala je 23 milijarde dolara, a kapsula [Orion] dodatnih 20 milijardi.”
Artemis I konačno je lansiran u studenom 2022., a nakon toga uslijedio je optimističan plan za Artemis II krajem 2024. No, NASA-ina ponovljena odgađanja, posljednje do travnja 2026., ugasila su nade o brzom povratku na Mjesec. Dužnosnici su naveli potrebu za dodatnim vremenom radi rješavanja tehničkih problema s kapsulom Orion te kašnjenja u razvoju SpaceX-ovog sustava za slijetanje (Human landing system ili HLS), ključnog za slijetanje na Mjesec.
Administrator NASA-e Bill Nelson objasnio je: “Svemir je zahtjevan… Trebamo ovo vrijeme kako bismo osigurali da je kapsula Orion spremna za siguran prijevoz naših astronauta u duboki svemir i natrag.”
Kineski napredak mogao bi promijeniti ravnotežu
Dok se NASA bori s kašnjenjima, Kina ubrzano napreduje u svojim lunarnim istraživanjima. Postala je prva zemlja koja je prikupila uzorke s udaljene strane Mjeseca te trenutno upravlja vlastitom svemirskom postajom Tiangong. Kineska svemirska administracija predstavila je planove za slanje astronauta na južni pol Mjeseca do 2030. godine, s ciljem obavljanja znanstvenih istraživanja na području za koje se vjeruje da sadrži velike količine leda.
Led na Mjesecu nije samo vrijedan resurs za buduće kolonije – ima potencijal oblikovati budućnost istraživanja svemira. Može se koristiti za proizvodnju kisika, pitke vode i raketnog goriva, što ga čini ključnim za dugoročnu ljudsku prisutnost na Mjesecu. I Kina i SAD jasno razumiju stratešku važnost tih zaliha.
Misija Artemis III planira sletjeti upravo na južni pol zbog potencijalnih nalazišta leda. Međutim, s obzirom na ubrzani razvoj kineskog svemirskog programa i njihov jasan cilj slanja astronauta na Mjesec do 2030., NASA-ina kašnjenja mogla bi omogućiti Kini da dostigne ili čak prestigne američke planove.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
