Glavni cilj eksperimenta nazvanog CHAPEA (Crew Health and Performance Exploration Analog) Misija 1 bio je istražiti kako izolacija utječe na zdravlje i performanse posade.
Kelly Haston, zatvorena u simuliranom habitatu u Teksasu, provela je više od godinu dana u izolaciji od vanjskog svijeta kao zapovjednica prvog NASA-inog eksperimenta osmišljenog za pripremu budućih misija na Mars.
Od simuliranih “šetnji Marsom” do brige o vertikalnom vrtu, Haston je kroz ovo iskustvo doprinijela razvoju svemirskih istraživanja, ali je također razmišljala o stvarnosti života na Crvenom planetu.
Iskustvo života u izolaciji
“Odlazak u svemir bila bi nevjerojatna prilika,” izjavila je 53-godišnja biologinja za AFP. “No, nakon ovog iskustva, shvatila sam koliko bi bilo teško napustiti svoje voljene.”
Glavni cilj eksperimenta nazvanog CHAPEA (Crew Health and Performance Exploration Analog) Misija 1 bio je istražiti kako izolacija utječe na zdravlje i performanse posade. Projekt je trajao 378 dana i završio je početkom srpnja. Simulacija je zamišljena kao putovanje na Mars koje bi moglo trajati više od dvije godine, uključujući šest do devet mjeseci putovanja i boravka na planetu.
Jedan od najvećih izazova bila je ograničena komunikacija. Signal između Zemlje i Marsa putuje dvadeset minuta u svakom smjeru, što je simulirano u ovom eksperimentu. Komunikacija je bila ključna, ali ograničena; videopozivi su bili rijetki zbog ograničenog bandwidtha.
Haston je istaknula kako je najteže bilo nemogućnost pružanja podrške prijateljima i obitelji u stvarnom vremenu kada su prolazili kroz teške trenutke. Njeni jedini ljudski kontakti bili su troje kolega, ali unatoč tome, nikada nisu doživjeli klaustrofobiju ili ozbiljne sukobe.
“Naravno, bilo je trenutaka neslaganja ili loših dana,” objasnila je Haston, ali naglasila je kako je komunikacija unutar tima bila iznimno učinkovita. “Do kraja smo zajedno jeli obroke.”
Njihov dom od 160 četvornih metara, nazvan “Mars Dune Alpha,” uključivao je privatne i zajedničke prostore te prostor za uzgoj usjeva poput rajčica i paprike. Habitat, izrađen tehnologijom 3D printanja, postavljen je unutar hangara u NASA-inom Johnson Space Centeru u Houstonu.
Suočavanje s dosadom i psihološki izazovi
Haston priznaje da su postojali trenuci kada su svi poželjeli izaći na otvoreno, osobito prema kraju misije. Dosada je bila neizbježna, što je česta pojava u dugotrajnim svemirskim misijama. Kako bi ublažila monotoniju, Haston se bavila vezom, izrađujući simbole misije i slike Marsa.
“Analogne misije ne mogu obuhvatiti sve aspekte stvarne misije na Mars,” rekla je Haston, ali je naglasila da su lekcije naučene kroz CHAPEA-u ključne za buduće misije. Svaki unos hrane, uzorci krvi, sline i urina, te obrasci spavanja, fizičke i kognitivne performanse posade pažljivo su pratili znanstvenici.
NASA-in znanstvenik Grace Douglas istaknula je u podcastu da je “sustav hrane jedan od najvećih izazova za ljudsku misiju zbog logističkih ograničenja.” Ključno je odrediti minimalne potrebne zalihe za očuvanje zdravlja astronauta i osiguranje uspjeha misije.
NASA trenutno čuva detalje zadataka posade kako bi sačuvala element iznenađenja za sljedeće dvije misije. CHAPEA 2 planirana je za 2025. godinu, a rezultati ove misije bit će ključni za razumijevanje izazova s kojima će se suočiti budući astronauti na Marsu. Ovo iskustvo pruža uvid ne samo u fizičke izazove putovanja na Mars, već i u psihološke izazove izolacije i dugotrajnog boravka u ograničenom prostoru.
