Lipanjsko nebo donosi nam nekoliko zanimljivih događaja, kao što su novo poravnavanje planeta i prvi ovogodišnji Supermjesec.
Počinje ljeto, što znači da će uvjeti za promatranje noćnog neba idućih mjeseci biti idealni. Večernje temperature biti će ugodne, nebo će uglavnom biti vedro, a ljetne zvjezdarnice početi će otvarati svoja vrata—i to s dobrim razlogom. Idućih mjesec dana biti će itekako plodan period za ljubitelje astronomije i one koji će to tek možda postati, jer imati ćemo priliku svjedočiti nekoliko fascinantnih događaja koji će, uz malo sreće, ostaviti bez daha.
Novo poravnanje planeta
Kroz cijeli mjesec pet planeta—Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn—biti će vidljivi iz sjeverne hemisfere, i svi osim Merkura biti će poravnati više-manje kroz cijeli mjesec. No pravi spektakl kreće tek krajem mjeseca kada će i Merkur biti poravnat s ostalim planetima, a kada će kroz tu liniju proći i Mjesec. Točnije, Merkur će se vidjeti u liniji s planetima već od sredine mjeseca nadalje, a Mjesec će biti najbolje poravnat s njima 23., 24. i 25. lipnja. Zadnji put smo imali prilike svjedočiti ovakvom poravnanju planeta na noćnom nebu prošloga travnja.
Poravnati planeti vidjeti će se svaku noć tek u ranim jutarnjim satima: oni planeti koji se nalaze više iznad horizonta (Saturn, Jupiter, Mars) vidjet će se već od dva ili tri sata ujutro nadalje, a Merkur i Venera pridružit će im se oko četiri sata ujutro. To je ujedno i razlog zašto Merkur neće biti vidljiv odmah sada: nalaziti će se ispod obzora i u trenutku kada dođe na pravu poziciju, već će izići sunce i početi će dan. Svi planeti biti će vidljivi direktno na istočnom nebu. Na posljetku, zanimljivo je što će s ostalim planetima biti poravnat i Uran, no on se neće vidjeti golim okom jer je predaleko od Zemlje.
Prvi ovogodišnji Supermjesec
Dalje, ako 14. lipnja pogledamo na nebo vidjeti ćemo puni Mjesec, no ne običan puni Mjesec. Naime, ovaj puni Mjesec ujedno će biti i prvi ovogodišnji Supermjesec—puni Mjesec koji je iz naše perspektive malo veći nego inače zato jer se Mjesec onda nalazi skoro pa točno na svom perigeju, odnosno točki njegove putanje koja je najbliže Zemlji.
Stvar je u tome što Mjesečeva putanja oko Zemlje nije pravilna kružnica već je eliptična, i još bitnije u ovom slučaju, Zemlja se ne nalazi u centru te elipse. To znači da dok se on kreće oko Zemlje kroz 28 dana svoje orbite, Mjesec se Zemlji približava i udaljava se od nje. U nekoliko uzastopnih slučajeva svake godine, obično u proljeće ili na ljeto, blizina Mjeseca Zemlji otprilike se poklopi s punim Mjesecom, i trenutke kada se to dogodi zovemo Supermjesecima. Granica između ‘običnog’ punog Mjeseca i Supermjeseca nije crno-bijela, no možemo reći da su barem dva ili tri puna Mjeseca svake godine ujedno i Supermjeseci.
Ljetni solsticiji
Na posljetku, 21. lipnja čeka nas i ljetni solsticij, kada kalendarski završava proljeće i počinje ljeto. Nasuprot popularnom vjerovanju, početak ljeta nema nikakve veze s udaljenošću Zemlje od Sunca. Zapravo, Zemlja je najbliže Suncu u siječnju, a najdalje od njega u srpnju. Ono s čime godišnja doba, pa tako i ljeto, imaju veze jest nagnutost Zemljine rotacijske osi od 23,5° u odnosu na putanju gibanja oko Sunca. Zbog te nagnutosti, u različitim fazama Zemljine orbite oko Sunca zrake Sunca udarati će u određene dijelove Zemlje pod različitim kutovima, pa će ovisno o tom nagibu biti toplije ili hladnije na nekoj lokaciji na Zemlji.
Ljetni solsticij, dakle, nije ništa drugo nego datum kada je sjeverna hemisfera najviše okrenuta prema Suncu. U tom trenutku, Sunčeve zrake udaraju u sjevernu hemisferu pod najvećim kutom (Sunce je na nebu vrlo visoko), i zbog toga mi osjećamo veću toplinu. Na južnoj hemisferi situacija je obratna: zrake Sunca u tom trenu udaraju pod malim kutom (Sunce je nisko na nebu) i nisu toliko efektivne. U prosincu, kada ćemo mi svjedočiti zimskom solsticiju, na južnoj hemisferi biti će vrhunac ljeta. Zbog takve dinamike ljeti imamo duge dane i kratke noći, a zimi kratke dane i duge noći, i proces te izmjene dolazi do svog vrhunca, opet, za vrijeme solsticija.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
„Mjesec“. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41315 (1.6.2022.).
„solsticij“. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57101 (1.6.2022).
„What’s up in the night sky: June 2022“. The Planetary Society, 2022. https://www.planetary.org/night-sky/night-sky-what-to-see-this-month (1.6.2022.).
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.
