kozmos.hr
Svemir

Evo kako zaštititi buduće baze na Mjesecu

Ilustracija izgradnje zaštitnog zida našom predloženom metodom gradnje. Pozadina: foto zasluga NASA-e, obrada/skeniranje zasluga Kippa Teaguea i NASA Johnson (slika AS17-141–21610), uređeno. Izvor: Frontiers in Space Technologies (2024). DOI: 10.3389/frspt.2024.1345337.
objavljeno

Oprema za istraživanje Mjeseca na budućim lunarnim bazama suočava se s ozbiljnom prijetnjom od krhotina koje se rasprše pri slijetanju novih modula. Ova opasnost nije samo teoretska – Surveyor III, lander iz ere Apolla, oštećen je prilikom slijetanja Apolla 12, a njegovi dijelovi vraćeni su na Zemlju radi bližeg pregleda.

Mnogo je ideja predloženo kako bi se smanjio ovaj rizik, od izgradnje sletnih ploča od regolita do 3D ispisa zaštitnih štitova od dostupnih materijala. No, novi rad objavljen u časopisu Frontiers in Space Technologies od strane švicarskih istraživača predlaže jednostavnije rješenje – izgradnju zaštitnog zida od složenih stijena.

Na Mjesecu taj zadatak nije jednostavan. Autonomni bager mora identificirati odgovarajuće stijene, prikupiti ih i složiti jednu na drugu tako da ostanu stabilne. Iako bi to za čovjeka bio relativno jednostavan zadatak, za robota je to do nedavno bilo izvan dosega tehnologije.

No, istraživači su već testirali autonomnog robota za slaganje stijena za građevinske projekte na Zemlji. Algoritam kontrole uspješno je izgradio kameni zid koristeći srednje velike stijene, potpuno autonomno. Sljedeći logičan korak je primjena te tehnologije na gradnju na Mjesecu.


Prikupljanje materijala s lunarne površine

Prvo, bager mora osigurati dovoljno stijena za izgradnju zida. Autori istraživanja koristili su podatke iz Lunar Reconnaissance Orbitera kako bi istražili distribuciju stijena na dva potencijalna mjesta slijetanja – Shackleton-Henson Connecting Ridge i Plato Aristarchus.

Izračun količine materijala potrebnog za izgradnju zaštitnog zida bio je ključan za potvrđivanje dostupnosti stijena. Također je bio potreban za razumijevanje energetske učinkovitosti u usporedbi s alternativnim rješenjima, poput obrađenih kamenih zidova ili sletnih ploča zagrijanih mikrovalovima. Prema izračunima autora, slaganje postojećih stijena je dva do tri puta manje energetski intenzivno od alternativnih metoda.

Iako još uvijek postoje prepreke, poput nedostatka autonomnog bagera sposobnog za rad na Mjesecu, tehnologija napreduje. Trenutno korišteni bager za zemaljske eksperimente je prevelik, a dizajniranje sustava za Mjesec je izazovno zbog zračenja i elektrostatički nabijenih čestica mjesečeve prašine.

Ideja o autonomnoj gradnji kamenih zidova je nova i obećavajuća, s demonstriranim konceptom na Zemlji. Iako trenutno nema planova za implementaciju ove ideje u misiji Artemis, postoji velika mogućnost da će se slična rješenja razmotriti. Dizajneri misije Artemis imat će na raspolaganju brojna potencijalna rješenja za ovaj problem.

Autonomna gradnja zaštitnih kamenih zidova predstavlja inovativno i energetski učinkovito rješenje za zaštitu lunarnih baza. Uz daljnja istraživanja i razvoj, ova tehnologija mogla bi postati ključna komponenta budućih lunarskih misija.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.