Europska svemirska agencija (ESA) ostvarila je povijesni tehnološki iskorak uspostavivši prvu optičku komunikaciju sa svemirskom letjelicom u dubokom svemiru. Veza je uspostavljena s NASA-inim eksperimentalnim sustavom Deep Space Optical Communications (DSOC) na misiji Psyche, udaljenoj 265 milijuna kilometara od Zemlje, koristeći dvije posebno razvijene optičke zemaljske stanice u Grčkoj.
Prva europska laserska veza sa svemirskom letjelicom
Optička veza uspostavljena je 7. srpnja 2025. između ESA-inih zemaljskih postaja i DSOC sustava na letjelici Psyche, koja se nalazi 1,8 astronomskih jedinica od Zemlje. Ovo je prva od četiri planirane veze ovog ljeta, a označava povijesni trenutak za europsku svemirsku infrastrukturu.
“Prva uspješna demonstracija optičke komunikacije s dubokim svemirom pomoću europskih zemaljskih sustava velik je korak prema povezivanju letjelica s internetom visoke brzine, sličnim onom na Zemlji,” izjavio je Rolf Densing, direktor operacija ESA-e. “Ovo je rezultat međunarodne suradnje između agencija, industrije i akademske zajednice.”
Mariella Spada, voditeljica odjela za inženjering i inovacije zemaljskih sustava u ESA-i, dodaje: “Tijekom godina tehnološkog razvoja i standardizacije, postavili smo temelj za budući internet Sunčeva sustava.”
Laserski signal kroz Sunčev sustav
Komunikacijska kampanja započela je iz Grčke, gdje su dva opservatorija pretvorena u precizne optičke zemaljske postaje. Iz opservatorija Kryoneri pokraj Atene, snažan laserski snop usmjeren je prema letjelici Psyche. Premda sam snop ne prenosi podatke, služi kao orijentacijska točka koju DSOC sustav može zaključati i koristiti za povratni signal prema Zemlji.
Povratni signal prima opservatorij Helmos, udaljen 37 kilometara, smješten na planinskom vrhu. Signal koji letjelica šalje natrag toliko je slab da ga je moguće detektirati tek pomoću najsuvremenijih sustava osjetljivih na pojedinačne fotone.
“Omogućavanje ove dvosmjerne optičke veze zahtijevalo je razvoj lasera dovoljno snažnog i preciznog da pogodi letjelicu stotinama milijuna kilometara daleko, te prijemnika osjetljivog na najslabije moguće signale,” objašnjava Sinda Mejri, voditeljica projekta optičkog prijamnog sustava u ESA-i.
Inženjerski pothvat s minimalnim timom
Uspjeh misije rezultat je višegodišnjih priprema i suradnje, dok su sami sustavi za prijenos i prijem instalirani u samo nekoliko dana. Pet lasera i precizni mehanizmi za usmjeravanje integrirani su u posebno konstruirani 20-metarski kontejner koji se otvara nakon zalaska Sunca, omogućujući sigurno emitiranje prema nebu.
Na Helmosu, teleskop Aristarchos na visini od 2340 metara opremljen je sofisticiranom optičkom platformom sposobnom za detekciju pojedinačnih fotona. U travnju je cijeli sustav testiran slanjem slabog laserskog signala prema ESA-inom satelitu Alphasat, koji se nalazi u geostacionarnoj orbiti na visini od 36.000 km.
“Unatoč izazovima, sustav je instaliran i testiran već prvi dan nakon dostave. To pokazuje iznimnu preciznost i koordinaciju tima,” rekao je Clemens Heese, voditelj ESA-inog odjela za optičke tehnologije i DSOC demonstracijskog projekta.
Na terenu je bilo uključeno manje od 20 ljudi: 7 u Kryoneriju i 12 u Helmosu, uz potporu stručnjaka iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja (JPL) koji upravlja DSOC i misijom Psyche.
Budućnost svemirske komunikacije
Ova demonstracija najavljuje novo poglavlje u komunikaciji sa svemirom. Optičke veze omogućuju prijenos podataka 10 do 100 puta brže od postojećih radiofrekvencijskih sustava, što je ključno za buduće misije s velikim količinama podataka.
“Ponosni smo što ESA sudjeluje u DSOC eksperimentu na misiji Psyche. Ovo je snažan primjer međunarodne suradnje i korak prema budućim komunikacijama u dubokom svemiru,” izjavio je Abi Biswas iz NASA JPL-a.
Projekt također služi kao temelj za budući ESA-in program ASSIGN (Advancing Solar System Internet and GrouNd), koji će biti predstavljen na ministarskom sastanku ESA-e u studenome.
“ASSIGN će objediniti postojeće i buduće radiofrekvencijske i optičke mreže u jedinstvenu, sigurnu i otpornu infrastrukturu za znanstvene, institucionalne i komercijalne misije,” rekao je Mehran Sarkarati, voditelj inženjeringa zemaljskih postaja i program menadžer ASSIGN-a.
ESA već planira idući korak: razvoj električnog svemirskog tegljača za Mars, nazvanog LightShip. Taj bi sustav, nakon dostave posada, prešao u orbitu za pružanje komunikacijskih i navigacijskih usluga pomoću MARCONI tereta, u kojem će optička komunikacija imati ključnu ulogu.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
