Nakon što je 3I/ATLAS, tek treći potvrđeni međuzvjezdani objekt, otkriven 1. srpnja 2025., astronomi su nastojali što točnije rekonstruirati njegov prolaz kroz Sunčev sustav. Najveći pomak omogućila je Europska svemirska agencija: na temelju podataka koje je ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO) prikupio iz Marsove orbite, ESA je uspjela deset puta preciznije odrediti predviđeni položaj 3I/ATLAS-a.
Ovaj neobičan pogled na komet iz blizine crvenog planeta nije samo znanstveni kuriozitet. Iako 3I/ATLAS nije prijetnja, opažanja služe kao vrijedan testni slučaj za buduće obrambene scenarije.
Mars daje novu geometriju promatranja
Sve do rujna astronomi su se oslanjali isključivo na teleskope na Zemlji. No između 1. i 7. listopada ExoMars TGO okrenuo je svoj instrument CaSSIS prema kometu dok je prolazio relativno blizu Marsa, na oko 29 milijuna kilometara 3. listopada. Iz te točke orbiter je bio gotovo deset puta bliže 3I/ATLAS-u nego teleskopi na Zemlji, a promatrao ga je i iz potpuno nove perspektive.
Spajanje tih snimaka s mjerenjima sa Zemlje omogućilo je znatno precizniju triangulaciju. Umjesto tek blagoga poboljšanja, kako su očekivali, znanstvenici su dobili skok od jednog reda veličine, dramatično smanjivši nesigurnost u položaju objekta.
To je posebno važno jer se 3I/ATLAS kreće brzinama do 250 tisuća kilometara na sat i uskoro će ponovno nestati u međuplanetarnom prostoru. Poboljšana putanja omogućuje astronomima da ciljano usmjere instrumente prije nego što komet zauvijek napusti naš sustav.
Od sirovih snimki do preciznih efemerida
Koristiti orbiter osmišljen za snimanje Marsove površine kako bi se odredio položaj dalekog međuzvjezdanog kometa bio je znatan tehnički izazov. Kamera CaSSIS inače fotografira detalje na Marsu u visokoj rezoluciji, a ovaj put morala je uhvatiti iznimno slab objekt koji polako prolazi preko zvjezdane pozadine.
Tim iz ESA-inog Centra za koordinaciju objekata blizu Zemlje, koji inače svakodnevno računa orbite asteroida i kometa, morao je uvesti potpuno drugačiju geometriju promatranja. Umjesto uobičajenih mjerenja sa stabilnih točaka na Zemlji, radili su s podacima snimljenima s letjelice koja se velikom brzinom kreće oko drugog planeta. Detalji koji se inače jedva primjećuju odjednom su postali presudni za dobivanje najpreciznijeg mogućeg rezultata.
Zbog toga je koordinacija obuhvatila više ESA-inih timova i partnerskih institucija. Rezultat je prvi službeni set astrometrijskih mjerenja nekog objekta koji je u Minor Planet Center uvršten iz orbitera oko druge planete. MPC služi kao globalno središte za prikupljanje opažanja asteroida i kometa iz teleskopa, radarskih postaja i svemirskih misija.
Generalna proba za buduću planetarnu obranu
Iako 3I/ATLAS nije opasan, cijeli pothvat predstavlja primjer kako kombinirana opažanja iz različitih dijelova Sunčeva sustava mogu donijeti presudne informacije. Ako se u nekom budućem slučaju sumnja da se objekt kreće prema Zemlji, pregled iz druge orbite mogao bi znatno smanjiti neizvjesnost.
Prikupljanje podataka iz letjelica koje se ne nalaze u blizini Zemlje jača sposobnost ranog upozorenja i pokazuje koliko je korisno uključiti instrumente koji uopće nisu dizajnirani za detekciju asteroida.
Komet se trenutačno promatra pomoću ESA-ine misije Juice. Ta je letjelica znatno dalje od 3I/ATLAS-a nego što je bio TGO, ali ga vidi neposredno nakon perihela, u fazi kada je komet najaktivniji. Podaci s Juicea očekuju se u veljači 2026. godine.
U međuvremenu ESA priprema misiju Neomir koja će pokriti veliku slijepu zonu uz Sunce, područje u kojem Zemljini teleskopi ne mogu otkriti tamne objekte zbog jakog sunčevog sjaja. Neomir će biti smješten između Sunca i Zemlje i trebao bi omogućiti uočavanje objekata koji dolaze iz toga smjera najmanje tri tjedna prije mogućeg udara.
Međuzvjezdani posjetitelji poput 3I/ATLAS-a rijetka su prilika da proučimo materijal koji potječe iz drugih dijelova galaksije. ESA zato priprema misiju Comet Interceptor, zamišljenu da presretne komet koji prvi put ulazi u unutrašnjost Sunčeva sustava. Postoji i mogućnost da će cilj biti neki budući međuzvjezdani objekt, ako ga pravodobno uočimo.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
