Letjelica na putu prema Jupiteru iskoristit će rijetku priliku za opažanja međuzvjezdanog posjetitelja.
Europska svemirska letjelica JUICE (Jupiter Icy Moons Explorer), iako je prvenstveno namijenjena istraživanju Jupiterovih mjeseca, ovog će vikenda odigrati neočekivanu, ali iznimno zanimljivu ulogu, promatrat će međuzvjezdani komet 3I/ATLAS iz dubokog svemira. Taj objekt, koji dolazi izvan granica našeg Sunčeva sustava, nedavno je prošao kroz perihel, točku orbite najbližu Suncu. No budući da se trenutno nalazi s druge strane Sunca u odnosu na Zemlju, teleskopi na Zemlji i u njezinoj orbiti ne mogu ga promatrati zbog zasljepljujućeg Sunčeva sjaja. Upravo zato, ulogu promatrača preuzima letjelica JUICE.
Letjelica na putu prema Jupiteru
JUICE je jedna od najvažnijih europskih svemirskih misija desetljeća. Njezina je zadaća istražiti tri Jupiterova ledena mjeseca – Ganimed, Europu i Kalisto – za koja se pretpostavlja da ispod površinskog leda kriju oceane tekuće vode. Znanstvenici očekuju da bi upravo tamo mogli pronaći tragove kemije pogodne za život, možda čak i mikroorganizme.
Misija će proučiti njihovu unutarnju građu, sastav, magnetska polja i način na koji ti svjetovi komuniciraju s Jupiterovim moćnim magnetskim okruženjem. Kad stigne na odredište, JUICE će otvoriti novo poglavlje svemirskih istraživanja, bit će prva letjelica u povijesti koja je ušla u orbitu oko nekog mjeseca izvan Zemljina sustava, i to oko Ganimeda, najvećeg mjeseca u Sunčevu sustavu i jedinog koji ima vlastito magnetsko polje.
Put do Jupitera dug je i precizno planiran kako bi se maksimalno uštedjelo gorivo. Letjelica koristi niz gravitacijskih proleta, prvo uz Zemlju i Mjesec, zatim uz Veneru, čime polako dobiva potrebnu brzinu za ulazak u Jupiterov sustav. Trenutačno se nalazi duboko u međuplanetarnom prostoru, na “sporoj, ali štedljivoj” ruti prema odredištu.
Taj joj položaj, između orbita unutarnjih i vanjskih planeta, sada pruža jedinstvenu priliku da promotri komet 3I/ATLAS upravo u razdoblju njegove najveće aktivnosti nakon prolaska pokraj Sunca.
“Ova serija opažanja bila je potpuno neočekivana za sve nas,” rekao je Olivier Witasse, voditelj misije JUICE pri Europskoj svemirskoj agenciji (ESA). “Letjelica se trenutačno nalazi bliže Suncu nego što će biti tijekom glavne znanstvene faze oko Jupitera, pa postoje određena toplinska ograničenja. Zbog toga u ovom razdoblju nije bilo planirano nikakvo uključivanje instrumenata. No zbog jedinstvene prilike da promatramo međuzvjezdani komet, odlučili smo promijeniti plan i omogućiti dodatna opažanja.”
Promatranje s udaljenosti od 64 milijuna kilometara
Letjelica će komet promatrati dva puta tijekom studenoga, iako mu se nikada neće približiti. Najmanja udaljenost bit će oko 64 milijuna kilometara, odnosno 0,43 astronomske jedinice (prosječna udaljenost Zemlje od Sunca iznosi 1 AJ). Iako je riječ o velikoj udaljenosti, JUICE je opremljen složenim znanstvenim instrumentima koji omogućuju daljinska opažanja i spektroskopsko mjerenje aktivnosti kometa.
“Letjelica JUICE promatrat će komet 3I/ATLAS između 2. i 25. studenoga, koristeći pet znanstvenih instrumenata – kameru, blisko-infracrveni slikovni spektrometar, ultraljubičasti spektrometar, submilimetarski detektor i senzor za mjerenje neutralnih atoma,” pojasnio je Witasse. “Nalazimo se na udaljenosti od otprilike pola astronomske jedinice, stoga su moguća isključivo daljinska promatranja.”
Slična su promatranja već proveli ESA-ini orbiteri oko Marsa, ali spajanje podataka prikupljenih s više mjesta u Sunčevu sustavu moglo bi pružiti najcjelovitiji uvid dosad u ponašanje ovog međuzvjezdanog posjetitelja.
Zbog velike udaljenosti između JUICE-a i Zemlje, brzina prijenosa podataka izuzetno je niska. “Podaci će se vrlo sporo prenositi, i očekujemo da će ih znanstvenici moći preuzeti tek u veljači 2026. godine. Trebat će nam malo strpljenja,” dodaje Witasse.
Komet 3I/ATLAS ponovno će biti vidljiv i sa Zemlje
Dok ESA čeka prve podatke s letjelice JUICE, Zemlja i 3I/ATLAS polako se približavaju jedna drugoj. Komet se sada udaljava od Sunca, dok se Zemlja kreće prema njegovu položaju, pa bi u nadolazećim tjednima ponovno mogao postati vidljiv. To otvara mogućnost usklađenih promatranja između svemirskih opservatorija i teleskopa na Zemlji, što bi moglo donijeti najpotpuniju sliku nekog međuzvjezdanog objekta dosad.
Takva promatranja ne otkrivaju samo dinamiku i ponašanje 3I/ATLAS-a, nego i tragove o porijeklu tvari koja dolazi iz prostora između zvijezda, materijala koji možda nosi kemijske potpise drugih zvjezdanih sustava. Ako sve protekne prema planu, podaci koje će JUICE prikupiti tijekom studenoga mogli bi otvoriti novo poglavlje u istraživanju međuzvjezdanih tijela, i podsjetiti nas da Sunčev sustav nije osamljeni otok, već samo jedna od milijardi postaja u galaktičkom prometu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
