Letjelica ExoMars Europske svemirske agencije (ESA) zabilježila je najbliži pogled do sada na međuzvjezdani komet 3I/ATLAS. Na snimkama se jasno vidi svijetla koma, no rep nije uočen.
Komet u prolazu pored Marsa
Dva ESA-ina orbitera koji kruže oko Marsa, ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO) i Mars Express, promatrala su prolazak međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS, priopćila je Europska svemirska agencija. Riječ je o najbližem susretu koji će ESA imati s ovim rijetkim objektom.
Komet, koji potječe iz nepoznatog zvjezdanog sustava izvan našeg, trenutačno prolazi kroz unutarnji dio Sunčeva sustava. Najbliže je Marsu prišao 3. listopada, a 30. listopada očekuje se njegov najbliži prolazak pokraj Sunca. Tijekom preleta pored Crvenog planeta, komet se našao u vidnom polju više robotskih istraživača ESA-e i NASA-e, uključujući ExoMars TGO i Mars Express.
Budući da je komet bio vrlo slabog sjaja na udaljenosti od oko 30 milijuna kilometara, Mars Express ga nije uspio snimiti. No instrumenti na ExoMars TGO-u zabilježili su niz fotografija koje su naknadno spojene u animaciju. Na njoj se komet vidi kao mutna, svijetla točka koja se polako spušta prema središtu kadra dok se udaljava od Marsa brzinom od oko 210 tisuća kilometara na sat.
Što prikazuju snimke
Svijetla točka na snimci predstavlja jezgru kometa, kuglu od leda i stijena, i njegovu komu, oblak plina koji isparava s površine jezgre. Kako se kometi približavaju Suncu, njihova se površina zagrijava, a led prelazi iz čvrstog u plinovito stanje (proces poznat kao sublimacija). Time koma postaje sve veća i sjajnija.
Solarni vjetar, struja nabijenih čestica koja stalno struji sa Sunca, potom otpuhuje dio plinova i prašine, stvarajući prepoznatljivi rep kometa. U slučaju 3I/ATLAS-a rep zasad nije vidljiv, no prema procjenama stručnjaka ESA-e, kako se bude približavao Suncu, i koma i rep trebali bi se znatno pojačati i proširiti.
Komet desetke tisuća puta slabiji od ciljeva misije
Instrumenti TGO-a nisu namijenjeni snimanju udaljenih, brzih objekata poput međuzvjezdanih kometa, istaknuli su u ESA-i. “Komet je između deset tisuća i sto tisuća puta slabiji od uobičajenih ciljeva koje snimamo,” objasnio je Nick Thomas, glavni istraživač sustava Colour and Stereo Surface Imaging System (CaSSIS) na ExoMarsu.
Zbog toga na novim snimkama nije moguće razaznati rep, no to ne znači da ga komet nema. ESA-ini znanstvenici nastavit će analizirati podatke s oba Marsova orbitera kako bi pokušali preciznije odrediti veličinu i sastav jezgre.
Treći poznati međuzvjezdani objekt
Komet 3I/ATLAS treći je potvrđeni međuzvjezdani objekt otkriven u Sunčevu sustavu, nakon 1I/‘Oumuamue i 2I/Borisova. Po dosadašnjim procjenama, i najveći je među njima, promjera između 5 i 11 kilometara.
Njegova brzina i putanja ukazuju na to da već milijardama godina putuje kroz Mliječnu stazu i da je vjerojatno stariji od samog Sunca. Trenutačno se nalazi s druge strane Sunca i nije vidljiv sa Zemlje, no početkom prosinca ponovno će ući u vidokrug zemaljskih teleskopa.
Ako zadrži sadašnji smjer, komet će u ožujku 2026. proći pokraj Jupitera, a zatim napustiti Sunčev sustav zauvijek.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.