U mladom binarnom sustavu, astronomi su otkrili plinovitog diva u orbiti oko zvijezde koja više nema protoplanetarni disk — dok njezina isto stara pratilja još uvijek aktivno stvara planete.
U dvostrukom sustavu HD 135344, udaljenom oko 440 svjetlosnih godina u zviježđu Vuk, međunarodni tim astronoma snimio je mladi egzoplanet u orbiti oko zvijezde bez vidljivih znakova aktivnog stvaranja planeta. Riječ je o neočekivanom otkriću koje mijenja razumijevanje vremenske dinamike nastanka planetarnih sustava.
Sustav čine dvije mlade zvijezde, A i B, stare približno 12 milijuna godina. Zvijezda B već je godinama u fokusu istraživača jer je okružena jasno vidljivim protoplanetarnim diskom — gustim slojem plina i prašine iz kojeg se tek formiraju planeti. Zvijezda A, bez diska i naizgled neaktivna, smatrana je evolucijski “završenom”.
No upravo oko nje otkriven je masivni plinoviti div — HD 135344 Ab, egzoplanet desetak puta masivniji od Jupitera.
Četiri godine promatranja i precizne potvrde
Istraživanje je vodio dr. Tomas Stolker sa Sveučilišta u Leidenu, a otkriće je objavljeno u časopisu Astronomy & Astrophysics. Astronomi su planet prvi put uočili pomoću instrumenta SPHERE na ESO-ovom Vrlo velikom teleskopu (VLT) u Čileu, no trebalo je više godina da se potvrdi njegova priroda.
Kako bi isključili mogućnost da se radi o pozadinskoj zvijezdi, tim je četiri godine koristio i instrument GRAVITY, koji kombinira svjetlost iz četiri teleskopa i omogućuje iznimno precizno praćenje položaja objekata u orbiti. U sedam točaka promatranja zabilježeno je da se planet i zvijezda gibaju zajedno — dokaz da je riječ o stvarnom egzoplanetu u orbiti oko zvijezde A.
“Imali smo sreće,” kaže Stolker. “Udaljenost između planeta i zvijezde postala je toliko mala da ga SPHERE jedva još može detektirati.”
Neobična kronologija nastanka planeta
Glavno iznenađenje u ovom otkriću nije sama prisutnost planeta, već asimetrija u vremenskoj dinamici stvaranja planetarnih sustava unutar istog binarnog para. Dok zvijezda B i dalje ima protoplanetarni disk, njezina blizanka A — bez diska i bez znakova aktivne formacije — već ima potpuno formiran planet.
To znači da se formiranje planeta u binarnim sustavima može odvijati različitim tempom, ovisno o lokalnim uvjetima i možda gravitacijskim interakcijama unutar samog sustava.
Pitanja za buduća istraživanja
U narednim godinama istraživači će nastaviti promatrati ovaj planet pomoću GRAVITY-ja, a u planu je i buduće promatranje novim Ekstremno velikim teleskopom (ELT) koji se gradi u Čileu. To bi omogućilo detaljno ispitivanje atmosferskog sastava planeta, njegovu toplinsku evoluciju i eventualne znakove migracije kroz sustav.
Tim također planira provesti ciljana promatranja drugih mladih zvijezda kako bi pokušao otkriti slične plinovite divove na sličnim udaljenostima. Postoji mogućnost da HD 135344 Ab pripada široj, dosad slabo otkrivenoj populaciji egzoplaneta koji su zbog svoje pozicije i slabog sjaja teško uočljivi postojećim metodama.
Za sada je jasno da HD 135344 Ab ruši neka temeljna predviđanja o kronologiji stvaranja planeta u binarnim sustavima. Umjesto da se svi planeti formiraju iz prisutnih diskova u isto vrijeme, čini se da razvoj može biti neujednačen i lokalno uvjetovan — čak i kod dviju zvijezda iste dobi, nastalih iz iste zvjezdane kolijevke.
Ovo otkriće, iako samo jedno u nizu, pokazuje koliko je stvarno ponašanje sustava raznolikije od modela koje gradimo sa Zemlje.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
